Fetve bošnjačkog poslodavca
Bolji je nekada gram ličnoga iskustva nego tovari teorija, samo što su grami razasuti a tovari skupljeni na jednome mjestu.
Bolji je nekada gram ličnoga iskustva nego tovari teorija, samo što su grami razasuti a tovari skupljeni na jednome mjestu.
Srbe u Republici Srpskoj uopće nije briga da li kome smeta izraelsko neprijateljstvo prema Bosni i Hercegovini i ulazak izraelskih institucija u manji entitet, ali Bošnjake je i te kako briga da im Srbi ne bi štogod spočitali na račun saradnje sa islamskim zemljama.
Vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda apelovao je na Srbe da čuvaju ćirilicu. "Čuvajte svetu ćirilicu i učite iz slavne srpske istorije naših predaka", rekao je Vasilije Kačavenda nakon liturgije, koju je povodom Ilindana služio u hramu proroka Ilije u ozrenskom naselju Karanovac, prenosi Srna.
Vlasnik Etno sela "Kadmi" na Njegušima, Milo Kadija, izbacio je iz svog restorana Veselinku Rajković iz Podgorice i njeno petoro maloljetne dece, kao i jednu monahinju Mitropolije crnogorsko-primorske, uz obrazloženje da "ne podnosi Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu".
Nikola Poplašen, (Sombor, Jugoslavija 1951) je profesor prava i bivši srpski političar. Nikola Poplašen je bio Predsjednik Republike Srpske u periodu 4. novembar1998. - 6. mart 1999. Bio je prvi predsjednik Srpske radikalne stranke Republike Srpske. Za predsjednika Republike Srpske je izabran 12. i 13. septembra 1998, a na dužnost je stupio 4. novembra 1998. Sa funkcije predsjednika Republike Srpske smijenjen je 6. marta 1999. odlukom Visokog predstavnika u BiH Karlosa Vestendorpa jer nije dozvolio imenovanje Milorada Dodika na mjesto predsednika Vlade Republike Srpske.[1] Radi kao profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci. Nikola Poplašen je član Senata Republike Srpske.
Nakon Tuzle, ekskluzivno izdanje prijepisa najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi – Bosansko-turski rječnik Muhameda Hevaija Uskufija – u izdanju Općine Tuzla i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke danas je promoviran i u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu.
Priča iz dokumentarnog serijala „Dvadeset godina poslije“ govori o prijateljstvu trebinjskog imama Huseina efendije Hodžića sa lokalnim Srbima Božom i Mirom, koji su mu pomogli da obnovi džamij...