Damir Mašić, federalni ministar obrazovanjai nauke: Neću podržati formiranje elitnih razreda
Do sada nije postojala obaveza da se udžbenici štampaju u BiH, a autor je mogao biti bilo ko
Sveobuhvatne promjene u procesu udžbeničke politike i uklanjanje problema koji su se iz godine u godinu pojavljivali, novim pravilima koje je federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić usaglasio s kantonalnim kolegama na sjednici Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u FBiH, ključni su faktor u reformi udžbeničke politike.
Ustvrdio je to u intervjuu za “Dnevni avaz” ministar Mašić, dodajući da je na odluku Koordinacije utjecala ukupno loša ocjena dosadašnjih rezultata udžbeničke politike, što je bio i zaključak ostalih kantonalnih ministara.
Koje su to promjene koje su usaglašene i šta su prioriteti koji moraju biti ispoštovani?
– Do sada nije postavljeno pitanje niti je bilo uvida ni kontrole tiraža štampanih udžbenika. Čak ni autori nisu imali te informacije. Za probleme koji su se javljali u praksi nije bilo definirano ni predviđeno kako i na koji način ih rješavati. Tako su odobravani svi udžbenici koji bi prelazili bodovni prag od 80 posto pa smo u praksi imali da za jedan predmet bude odobreno i više od deset udžbenika, što je izazivalo potpuni haos na terenu.
Prihvatljivije cijene
Problem koji se najviše tiče roditelja jesu cijene udžbenika, koje su bile nepodnošljive za džep. Ima li promjena i u vezi s tim?
– Nažalost, do sada nije bilo poznato kako se uopće pravi cijena udžbenika. S obzirom na to da se radi o javnom dobru, a ne isključivo o komercijalnom poslu, ne bi se smjelo dešavati da se u ovom poslu pravi ekstraprofit, što je bio slučaj u praksi. Odlučili smo promijeniti pravila koja su dovela do lošeg kvaliteta udžbenika. Nisu polagani računi za ono što je rađeno i nije bilo odgovornosti. To je rezultiralo time da smo imali prilično skupe udžbenike upitnog kvaliteta.
Prema novim odredbama, samo jedan udžbenik bit će odobren i štampan za jedan predmet, što će rezultirati i nižom cijenom, čak i do 30 posto. Usaglašeno je da imamo potpuni uvid u kontrolu, jer će izdavač imati obavezu da, prije finalnog odobrenja za štampanje, dostavi i prijedlog cijene samog udžbenika. Cjelokupna javnost ubuduće će znati koliko košta štampanje, koliki su izdaci predviđeni za autora i kolika je marža izdavača, što do sada nije bio slučaj.
Rekli ste da će svi udžbenici biti štampani u BiH.
– Jedna od stvari koje smo uočili kada smo ušli u proces reforme jeste da nije postojala obaveza da se udžbenici štampaju u BiH. Zbog toga nije bio poznat tiraž, kao ni to gdje je udžbenik bio odštampan. Sve je bilo prepušteno dobroj volji izdavača, što je bila jedna od najvećih slabosti sistema.
Jesu li od svega toga profit imali recenzenti i koliki je on bio?
– Recenzenti su pod šiframa ocjenjivali dostavljene rukopise udžbenika, a primjedbe su izdavači i autori trebali uvažiti, nakon čega je to trebalo biti i pregledano i provjereno, što nije bio slučaj. Zbog toga smo u udžbenicima imali vuka na grani, psovke u čitanci, mačku koja se trlja o ćilim kako bi se stvorio elektricitet… Zbog svih tih propusta udžbenike će sada u potpunosti kontrolirati Koordinacija ministara, kantonalna ministarstva i PPZ-ovi te Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
Bilo je dosta katastrofalnih grešaka koje su posljedica sistema u kojem prioritet nije bio kvalitet, već hiperprodukcija udžbenika. Da nije bilo problema u cjelokupnom sistemu i ovih i sličnih gešaka, o tome ne bismo danas ni razgovarali. Plaćati nekoga ko ne radi svoj posao i ne ukazuje na greške, niti ih ispravlja, a pogotovo pojedini recenzenti, potpuno je besmisleno.
Utvrđeni kriteriji
Šta je kriterij za autore na sljedećem konkursu?
– Do sada nije bilo definirano pravilo ko može biti autor udžbenika. Prema ranijim pravilima, autor je, nažalost, mogao biti bilo ko. Od sada, autor mora biti osoba kojoj je uža specijalnost oblast za koju piše udžbenik, o čemu će izdavači dostavljati pisanu izjavu.
Jesu li ubuduće moguće greške u udžbenicima i kakve su sankcije?
– Nažalost, praksa nije bila da ministarstva kontroliraju udžbenike, ali će se ubuduće to raditi. Kantonalna ministarstva predlagat će osobe koje će biti recenzenti, koji će zajedno s najstručnijim kadrom iz PPZ-a ocjenjivati dostavljene rukopise udžbenika. Ako se pojave greške, svi oni koji su napravili propust, snosit će materijalnu odgovornost za to. Osim toga, na udžbenicima će biti zaštitne markice pomoću kojih ćemo na lakši način doći do podataka koliko je na tržište uopće plasirano udžbenika.
Prema Vašem mišljenju, kako riješiti pitanje vjeronauke u školama? Može li se to konačno riješiti na nekoj narednoj sjednici?
– Pitanje vjeronauke još se različito tretira od kantona do kantona. Ako kolege smatraju da to pitanje trebamo usaglašavati za područje cijele Federacije BiH, mi ćemo se izjasniti. Do sada o toj temi nije bilo inicijativa od resornih kantonalnih ministara. Moj je stav da bi, generalno, bilo dobro da sve što je vezano uz obrazovni proces bude iskoordinirano i jednoobrazno. Smatram da nikome nije u interesu da se u jednom kantonu primjenjuje jedan, a u drugom drugi način.
Plan i program
Imali smo pritužbe roditelja srednjoškolaca da za jedan predmet djeci kupuju po tri knjige. Hoće li taj problem biti riješen i kako?
– Za devetogodišnje obrazovanje u FBiH postoji okvirni nastavni plan i program, ali on nikada nije napravljen za srednjoškolsko obrazovanje. Od kantona do kantona postoje razlike. Zbog toga smo na Koordinaciji ministara donijeli zaključak da i u vezi s tim moramo napraviti prvi korak. Naredne godine mogli bismo krenuti s izradom okvirnog nastavnog plana i programa za srednjoškolsko obrazovanje u FBiH. Za početak bismo obuhvatili opće srednje škole, jer ih ima najviše, a kasnije i sve ostale.
Jeste li upoznati s formiranjem elitnih razreda u školama i kako komentirate tu pojavu?
– O toj pojavi informiran sam putem medija. U ovom momentu nemam dovoljno informacija da bih ih mogao komentirati. To je nadležnost kantonalnih ministarstava. Kao pojedinac, nikada neću pristati niti podržati bilo koji vid razdvajanja djece po bilo kojem kriteriju, a pogotovo ne po nacionalnom i socijalnom.
Vašingtonski sporazum zadao je najveći udarac obrazovanju
Problem o kojem se godinama priča jeste slučaj škola u Stocu. Hoćete li uraditi nešto u vezi s tim?
– Najveći udarac obrazovnom sistemu u FBiH napravljen je Vašingtonskim sporazumom. Ne znam zašto se pristalo na to, ali tim sporazumom data je potpuna ingerencija, kada je u pitanju obrazovanje, kantonima. Time je napravljena ogromna šteta s nesagledivim posljedicama za sve generacije koje dolaze. To kažem jer je praksa u proteklih 17 godina, otkako postoji FBiH, pokazala da pojedini kantoni, nažalost, nisu u stanju da odgovore brojnim problemima u obrazovanju.
U takvom uređenju nije ni čudo što postoje dvije škole pod istim krovom. U Stocu je godinama postojao krst u školi koju pohađaju djeca sva tri konstitutivna naroda i ostali, što je potpuni apsurd. Ono što mi na nivou Federacije pokušavamo jeste da koordiniramo procese i zajednički rješavamo te probleme u kantonima koji to žele. Meni je žao što je visoki predstavnik suspendirao Vladu SBK, koja je počela rješavati pitanja segregacije i diskriminacije u obrazovanju na svom području.
(dnevniavazba)