Osnovne potrebe
Prema riječima sekretara Udruženja potrošača RS Dragovana Petrovića, naši građani troše povrća za oko 50 posto manje od evropskog prosjeka, dok BiH sa oko 65 posto učestvuje u prosječnoj evropskoj potrošnji mliječnih proizvoda te sa samo 20 posto u konzumiranju voća.
– Oko 70 posto građana u BiH je ugroženo i oni jedva zadovoljavaju osnovne životne potrebe, stoga ne čudi što je u prehrani došlo do poremećaja supstitucije. Jedemo sve manje kvalitetnu hranu, pa se naša ishrana bazira uglavnom na jelima od tijesta, što, nutricionistički posmatrano, nije dobro – ocijenio je Petrović.
Analitičari kretanja na tržištu cijena ističu da je veliki pad potražnje za mesom i mesnim prerađevinama u prošloj godini izazvao pad cijena ovih proizvoda, dok su cijene pekarskih proizvoda ostale iste iako su žitarice znatno pojeftinile na svjetskom tržištu, a BiH još ima i velike zalihe ovih sirovina.
– Cijene mesa krajem prošle godine pale su u prosjeku za 15 do sedam posto, u zavisnosti od vrste. Razlog je što se ovi proizvodi nemaju kome plasirati. Za razliku od proizvođača mesa, pekari imaju vrlo dobru poziciju i ne žele se odreći dodatnog profita – smatra Petrović.
U tržnim centrima objašnjavaju da je evidentna razlika u promjeni strukture potrošačke korpe, i to posebno u odnosu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.
Također, ističu da je povećana kupovina proizvoda od tijesta u odnosu na meso, ali da su i dalje ovi proizvodi zastupljeni u potrošačkoj korpi.
Svježi asortiman
– Kada je u pitanju struktura potrošačke korpe, povećan je značaj svježeg asortimana u okviru pekare, voća i povrća, stoga smo u tim kategorijama proširili asortiman – kazala je marketing-asistent u tržnom centru “Delta Maxi” u Banjoj Luci Sanja Miladić.
U Udruženju pekara RS ističu da je evidentno da raste potražnja za njihovim proizvodima, kao i da je to pokazatelj dubljeg problema u našoj zemlji. Zanimljivo je da u RS iz godine u godinu raste broj pekara, a smanjuje broj mesnica ili obim poslovanja onih koje već postoje.
Avaz