Izmjene boračkih zakona na štetu samo pripadnika ARBiH

0

army_bh Šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Ibrahim Nadarević na posljednjem sastanku nosilaca izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH s predstavnicima Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) spočitao je predstavnicima tih institucija da iznenađuje kako oni mijenjaju svoje stavove, jer su 2004. podržali donošenje Zakona o pravima branilaca i njihovih porodica, a sada ta boračka prava žele ograničiti cenzusom.

– Treba, međutim, znati da će uvođenje cenzusa najdirektnije pogoditi pripadnike Armije i MUP-a RBiH. Zašto? Zato što Hrvatska svojim propisima finansira pripadnike HVO-a, a oni iz Vojske RS imaju zaštitu u međudržavnom sporazumu sa Srbijom, koji, između ostalog, tretira i uzajamnu podršku u socijalnom, zdravstvenom i sektoru boračko-invalidske zaštite – rekao je Nadarević.

On je ukazao i na to da je boračko-invalidska zaštita oduvijek imala poseban status u društvu i u bivšoj SFRJ. Prema njegovim riječima, ta oblast se ni u našem okruženju nigdje ne tretira kao klasična socijalna zaštita, jer države finansiraju odštetu za ranu, odnosno pogibiju.

– Kada smo s predstavnicima SB-a razgovarali u junu prošle godine, činilo mi se da su i oni razumjeli intenciju da ne svodimo boračko-invalidsku zaštitu na klasičnu potrebu, nego da u ovoj krizi trebamo razraditi princip kombiniranja potrebe i prava. No, oni su očito odustali od tog koncepta – izjavio je Nadarević.

Šef Kluba poslanika SDA ipak vjeruje da Federalna vlada i borci mogu postići zajednički dogovor, bez kojeg, posve je jasno, Parlament neće podržati izmjene boračkih zakona.

Za godinu u administraciji zaposleno 4.500 osoba

Nadarević smatra da bi u ovakvoj situaciji prijetnji po finansijsku održivost FBiH, Federalna i kantonalne vlade morale naći novi model kriznog zakona.

U tom kontekstu posebno je katastrofalnim ocijenio činjenicu da je samo za posljednju godinu u administraciji, tačnije javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju, u Federaciji zaposleno više od 4.500 osoba čije plaće budžete koštaju oko 120 miliona maraka godišnje.

Avaz

Leave a Reply