Kada i kako smo pobjeđivali, kada i zašto smo poraženi
Islamski ummet je u prošlosti ostvario veličanstvene pobjede. A pobjeđivali smo onda kada su naša deviza i naš životni moto bile riječi la ilahe illallah, onda kada su muslimanski vojnici pred bitku, Allahu na sedždu padali i kada je na njihovim licima ostajao prašnjav trag od sedžde, onda kada su muslimanske vojske izgovarale tekbire na zemlji, a meleki na nebesima ponavljali za njima tekbire, pa su se brda tresla od tekbira, a srca neprijatelja punila strahom.
Tevekkul – istinski oslonac na Allaha
Tevekkul – istinski oslonac na Allaha je posebna osobina vjernika. Jedna je od najvećih imanskih obaveza i jedan od najviših stepena tevhida i najznačajnijih ibadeta koji približavaju Milostivom Allahu. Tevekkul je vezan za sva vjerska djela, bez obzira bila ona obavezna, preporučena ili dozvoljena, u svima njima vjernik se mora oslanjati na Allaha i tražiti pomoć od Njega za njihovo ostvarenje.
Slijeđenje strasti je najveći povod razilaženja među muslimanima
Osnovni razlog razilaženja se ne krije u različitosti u određenim shvatanjima, već je upravo strast ta koja podstiče da, onaj koji zastupa određeno mišljenje, bude uporan u njegovom propagiranju pa iako mu se prethodno i objelodanila prava istina. Dakle, radi se o tome da se postavlja lični ugled na jedan tas vage, a istina na drugi, prilikom čega se već od prije znalo da će neminovno prevagnuti tas koji zastupa ljudski ugled!
Naučna nadnaravnost u hadisu o čistoći mačke
Poslanik Muhammed, s.a.v.s., u nekoliko poslaničkih hadisa (izreka) jamči da su mačke čiste i da ne prenose zarazu, te ih naziva kućnim tumaralom. Vodu iz koje je mačka pila koristio je za abdest, smatrajući da je čista. Zapitajmo se: da li je nepismeni Poslanik, s.a.v.s, bio laborant pa da iznese tvrdnju da je mačka čista i da ne prenosi zarazu?
Liječenje slabog imana Kur’anom
IslamBosna.ba - Liječenje imana se postiže razmišljanjem i pokušavanjem da se razumiju značenja časnog Kur’ana, kojeg je Allah spustio za Svoje robove kako bi objasnio sve stvari i kao svjetlo koje On daje kome hoće od Svojih robova.
U kojem smjeru da angažujemo naše misli, II dio
Ali svaki novi dan postavlja i nove zahtjeve, a odziva nema. Život je nezaustavljiv hod, a mi sami kaskamo za vremenom umorni i nezadovoljni, svjesni da za njim zaostajemo. Ako hoćemo da idemo ukorak s vremenom, moramo uzeti drugi metod rada; dosadašnji je potpuno zatajio. Kako je sve ovo žalosno kad se sjetimo da su nekad muslimani išli čak ispred vremena, nametali se vremenu kao činjenica od značaja, pa mu davali ton, duh i smjer, kojim je imao da se kreće. Ali, ostavimo ovo! Vratimo se našoj boljci! Mi smo pod trajnim dojmom dostignuća drugih, te se osjećamo duboko inferiorni.
Ibn Hazm: O znanju
Kada znanje ne bi imalo nikakvu drugu vrijednost osim strahopoštovanja i ljubavi neznalica, kao i ljubavi i poštovanja učenih prema onom ko znanje posjeduje, bio bi i to dovoljan razlog da ga se traži. A da i ne govorimo o ostalim njegovim odlikama na ovom i onom svijetu. Na drugoj strani, da neznanje nema nikakve druge mane osim zavisti neznalice i njemu sličnih prema učenima, bilo bi i to dovoljan razlog da ga se nužno i odlučno izbjegava. A šta tek reći kada se imaju u vidu i ostale njegove mane na ovom i onom svijetu.
Podučimo djecu da novac ne pada s neba
Nema sumnje da svako od nas, na ovaj ili onaj način, suočava se sa problemom dječijeg nedovoljnog razumjevanja značaja novca i njegovog smisla. Primjetan je njihov bahat odnos spram novcem, njegovo nekontrolisano trošenje i zahtijevanje povišice. Takvo ponašanje nam govori kao da smatra da njegovi roditelji raspolažu ''mašinom'' iz koje izlazi sve što oni požele.
U kojem smjeru da angažujemo naše misli, I dio
Prvi put objavljeno u Takvimu IZ, Sarajevo, 1969. godine
Svaki dobronamjeran musliman, osvjedočen u svom islamskom uvjerenju, uviđao je nekad i sada, potrebu djelovanja a ne fatalističkog predavanja sudbini, kako mu to drugi pripisuju, samo što se takav musliman osjećao bespomoćan, jer su potrebe nadmašivale njegove snage. On je znao da treba rad u smislu kur'anskih dobrih djela. On je čak često sasvim tačno znao praktično potrebni cilj kojem treba težiti, ali on je bio prikovan na neaktivnost iz osjećaja nemoći, jer nije znao kako da to izvede.
Musliman pomaže drugima
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! Salavat i selam neka je na posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede na putu islama!
Allah, dž.š., je u Kur'anu rekao: "I Allahu se klanjte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! a roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u vašem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvališu." (En-Nisa', 36) Posljednji Božiji poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Musliman je muslimanu brat, ne čini mu nasilje, ne izdaje ga. Ko pomogne svome bratu muslimanu - Allah će njemu pomoći, ko otkloni nevolju od brata muslimana - Allah će otkloniti njegovu nevolju na Sudnjem dana, ko pokrije sramotu brata muslimana - Allah će pokriti njegovu sramotu na ovom i onom svijetu. Allah će pomagati svome robu sve dok on pomaže svome bratu muslimanu". (Buharija i Muslim)
