Zahvaljujemo se Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova, na svim blagodatima kojim nas je obasuo, zahvalom kojom Mu se samo iskreni i pravi robovi Njegovi mogu zahvaliti. Neka je salavat i selam na najčasnijeg Poslanika, pečata svih vjerovjesnika i Allahova miljenika – Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu časnu porodicu, na njegove vrle ashabe, i na sve one koji slijede stope njegove do Sudnjega dana!
Zavist je urođena osobina u prirodi čovjeka. Zavist je da čovjek prezire da ga iko od ljudi pretekne u bilo kojoj blagodati ili vrlini. U vezi s tim ljudi se mogu podijeliti u više kategorija.
Ovdje vidimo da je svrha imetka izvršavanje dužnosti prema Allahu, a to je namaz i dužnosti prema ljudima - zekat. Nije svrha imetka uživanje i naslađivanje, kao što se stoka naslađuje. Kada imetak pređe tu granicu ili izađe iz ova dva okvira, onda je za tog čovjeka bolje da mu zemlja ispuni utrobu. Čovjekova utroba treba biti ispunjena onime što je svrha njegovog postojanja: imanom, naukom i mudrošću. On je stvoren da spozna svoga Gospodara i Stvoritelja, da vjeruje u Njega, voli Ga i spominje. Imetak je samo sredstvo koje će mu u tome pomoći.
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasihat naziva vjerom.
U džematu, zajednici muslimana, je milost dok je u odvajanju kazna i patnja. En-Nu'man b. Bešir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa džematom je milost, dok je u cijepanju kazna." (Abdullah b. Ahmed u svojim dodacima na ''Musned'' i Ibn Ebi Dunja, a šejh Albani, rahmetullahi alejhi, hadis je ocijenio dobrim u ''Zbirci vjerodostojnih hadisa'', 667. i ''Zilalul-Dženneh'', 93.) U hadisu Ebu Derda'a, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ''Drži se džemata, jer uistinu vuk jede izdvojenu ovcu!" (Hadis su zabilježili: Ahmed, Nesai, Hakim, a šejh Albani, rahimehullahu te'ala, hadis je ocijenio hasen sahihom u ''Sahihu tergiba ve terhiba'', 427.) Bilježi imam Ahmed od Harisa el-Eš'arija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Naređujem vam pet stvari koje je meni Allah naredio! Naređujem vam: džemat, poslušnost, pokornost, hidžru i borbu na Allahovom putu ..." (Ahmed, 17209; Tirmizi, 2863; Ibn Hibban, 6233; Ebu Ja'la, 1571; a šejh Albani i Šuajb el-Arnaut hadis su ocijenili vjerodostojnim.)
Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kod Allaha, azze ve dželle, su riznice dobra i zla. Njihovi ključevi su ljudi, pa blago onome koga Allah učini ključem dobra, a katancom zla. I teško onome koga Allah učini ključem zla, a katancem dobra." (Hadis bilježe Taberani i Dija, a šejh Albahi je hadis ocijenio hasenom, vidjeti ''Sahihu Džami'a'' , broj hadisa 4108) U predaji kod Ibn Madže navodi se: "Zaista ima ljudi koji su ljučevi dobra i katanci zla. I zaista ima ljudi koji su ključevi zla i katanci dobra, pa blago onome čijim je rukama Allah učinio ključeve dobra, a teško onome čijim je rukama Allah učinio ključeve zla." (Šejh Albani je hadis ocijenio hasenom, vidjeti ''Sahihu Džami'a'', broj hadisa 2223)
Nije zadesila muslimane slabost osim zbog nepraktikovanja islamskih propisa, te izučavanja i podučavnja istih. Kada su se muslimani počeli nemarno ophoditi sa Uzvišenim Stvoriteljem, tako što su zapostavljali Allahove naredbe i zabrane, postali su otvoreni plijen svakom grešniku i nevjerniku, koji je iskorištavao njih i njihove države, uzimajući njihova dobra, čineći nered širenjem nemorala i nevjerstva. Zaista je islamski ummet bio najbolji ummet koji se ikada pojavio među ljudima, u vrijeme kada je sa čašću prihvatao islam i nosio njegovu poslanicu, trudeći se da obznani i dostavi tu poslanicu drugim narodima.
Od El-Mikkdama ibn Ma'dijekeriba pripovijeda se da je rekao: “Čuo sam od Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: “Čovjek goru posudu od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će mu kičmu ispraviti. A ako ga već mora napuniti, neka trećinu napuni hranom, trećinu pićem, a trećinu neka ostavi za disanje.” Prenosi imam Ahmed , Tirmizi, Nesai i Ibn Madza. Tirmizi je rekao: "Ovaj hadis je hasen."
Ovaj hadis s njegovim povodom bilježi Ebu Kasim el-Begavi u svom Mu'dzemu od Abdurrahmana ibn el-Mureki'a, gdje stoji: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oslobodio je Hajber, a bio je sav u voćnjacima. Ljudi navališe na voće i nakon nekog vremena obuze ih groznica. Požališe se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa im reče: “Temperatura je smrtni vjesnik i Božiji zatvor na zemlji; ona je dio Vatre. Kada vas obuzme, ohladite vodu u vašim mješinama, a zatim je pospite po sebi između dva namaza ( akšama i jacije).” Tako su i uradili i prođe ih temperatura. Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Allah nije stvorio goru posudu od stomaka. A ako se već mora napuniti, onda neka bude trećinu za hranu, trećinu za vodu i trećinu za vazduh.” Ovaj hadis predstavlja opće načelo za sve osnove medicine.
Svjedoci smo sve veće krize braka i porodice u našem društvu koje je pod žestokim udarom zapadnjačke kulture koju karakterišu ateizam, istospolni brakovi, nemoralan život, promocija alkohola, prostitucije i svih onih društvenih oblika ponašanja koji svojim postojanjem uništavaju moral kod ljudi i podstiču ih da se predaju slijeđenju svojih strasti.
Allah, subhanehu ve te´ala, propisao je muslimanima post kao što je bio propisan i vjerskim zajednicama prije objave islama, ehlul-kitabijama. Allah, subhanehu ve te´ala, rekao je: "O vjernici! Propisuje vam se post kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni." (Prijevod značenja El-Bekare, 183) Vrijeme i propisi prvobitno propisanog islamskog posta bili su istovjetni vremenu i propisima posta koji je bio propisan ehlul-kitabijama: propisano je potpuno odricanje od jela i pića i spolnog općenja koje je trajalo od vremena odlaska na večernje spavanje pa sve do naredne večeri.
