“Ummet” (zajednica) u Kur’anu
IslamBosna.ba - Arapska riječ "ummet" se često prevodi kao "zajednica" ili "‘narod". Ustvari, ova riječ se pojavljuje u Kur’anu s brojnim značenjima koja mogu biti sažeta u pet generalnih kategorija, i to na sljedeći način:
1. Vođa ili uzor: Ovo značenje nalazimo u ajetu: "Ibrahim je zaista uzor (ummeta), pokoran Allahu, i iskren u vjeri." (Sura En-Nahl, 120)
Ovo odgovara načinu na koji većina tumača Kur’ana razumije ovaj ajet. Druga interpretacija ovoga ajeta je da je Ibrahim zaista bio zajednica za sebe. Ova interpretacija dolazi od Poslanikova, s.a.v.s., pratioca Ibn ‘Abasa, r.a., i sljedbenika Seid Ibn Džubejra, r.a., kao i drugih.
Fervah bin Nafal govori o sljedećem razgovoru koji je vodio s jednim drugim znamenitim pratiocem, Ibn Mes'udom, r.a.,:
Ibn Mes'ud, r.a., je jednom rekao o svom pratiocu: “Muaz je zaista bio uzor (ummeta), pokoran Allahu, dž.š., i iskren u vjeri."
Allahova milost i pomoć neće doći robu bez prisustva njegove iskrenosti. Iskrena djela približit će vas Allahovoj milosti što će u konačnici osigurati da zaradite užitke Dženneta i Njegovog zadovoljstva.
Četvrta opasna deformacija, koja je nanijela štete muslimanskom načinu mišljenja, osjećajima i psihologiji, bila je deformacija u samome diskursu, nastala u doba kad je došlo do podvajanja između islamske intelektualne elite i političke elite. To podvajanje i izolacija učenih doveli su do intelektualne nemoći koja je praktičnu misao, rasuđivanje (idžtihad), modernizaciju i kreativnost preokrenula u skolastičnu, zatvorenu misao koju zanimaju samo tekstovi. Nakon prvih stoljeća islama gotovo da nije bilo slobodnog rasuđivanja. Sve se pretvorilo u puko oponašanje u kojem je slabi tekst, ponekad i netačan, postao pojedinim učenjacima važniji od samog mišljenja.
Da li ste ikada poželjeli da možete čitati misli? Zapadnjačke kulture podstiču muževe i žene da razgovaraju jedni s drugima i da diskutuju razne teme. Međutim, u mnogim muslimanskim kulturama, muškarci su odgajani da budu stoični i da budu ćutljivi. Muževi muslimani veoma često, ne uvijek, oklijevaju kada trebaju sa svojim suprugama razgovarati o određenim stvarima.
U smrtnoj bolesti, dolazi melek Džibril a.s., melek koji je bio zadužen za dostavljanje objave Poslaniku a.s., pa Muhammed s.a.v.s. ga pita: 'O, Džibrilu, hoćes li silaziti na Zemlju poslije moje smrti?' Znači, Muhammed a.s. pita meleka koji je zadužen za dostavljanje objave, da li se njegova misija na Zemlji završava završetkom objave, odnosno smrću Poslanika s.a.w.s.. 'Da', odgovori Džibril. 'Sići ću na Zemlju deset puta kako bi sa Zemlje podigao deset ukrasa.' 'Šta ćeš podići, Džibrilu!'
