sunnet

Rano ustaj i rano liježi

put

Period spavanja se razlikuje od osobe do osobe. Nekima je dovoljno četiri sata spavanja, a nekima jedanaest. U biti, većini ljudi je dovoljno od 6,5 do 7 sati spavanja dnevno.

Istraživači su otkrili da je san aktivno stanje, ne samo izlazak iz stanja budnosti. Tokom spavanja mozak je aktivan, ali ne obrađuje podatke koji mu dolaze iz osjetila na zapažen način.

Dr. Hobson u svojoj knjizi Sleep kaže: "Nema sumnje da mozak ima najviše koristi u spavanju. Mentalne sposobnosti silaze na najniži nivo dok čovjek spava. Tako se mozak odmara, a da ne gubi aktivnost."

Ali, mozak nije jedini koji ima koristi od spavanja. Či­tavo tijelo se odmara i smiruje tokom spavanja. Kaže Uzvi­šeni Allah:

"Zar nisu vidjeli da smo učinili noć da u njoj otpočinu, a dan vidnim?" (En-Neml, 86)

Knjiga ti je prijatelj najbolji

book

Posvećivanje knjizi, želja za čitanjem i obogaćivanje uma jedan je od uzroka sreće i uspjeha. Poznati književnik Džahiz napisao je divne savjete o druženju s knjigom. On veli kako takvo druženje odagnava sve brige i tuge. Opisujući knjigu on, nadalje, kaže: "Knjiga ti je prijatelj koji te neće ostaviti, drug koji te neće iznevjeriti, ahbab koji ti neće dosadan biti, komšija što ti na put ne staje, saputnik što ne želi ti nikakve štete, nikad ti zlo ne čini, licemjeran nije nit laž kazuje.

Što duže s knjigom druguješ, sve je veća Allahova blagodat prema tebi. Knjiga obogaćuje narav, jezik čini elokventnim i tečnim, um osvježava, riječi čini privlačnim, dušu uveseljava, grudi čini prostranim. Knjiga ti daruje dug život i čini da ti velikani budu prijatelji.

Za mjesec dana iz knjige naučiš više nego oni koji čitav život provedu s beznačajnim ljudima. Ona te spašava od prosjačenja i ponižavanja, zbog nje ne moraš slušati isprazne riječi ljudi koji su gluplji i gori od tebe, niti se družiti s neznalicama i dušmanima, ali te zato približava velikim i bogatim.

Šta sam žrtvovao za Allahovu vjeru?

l_10

U životu svakog vjernika sigurno dođe trenutak kada ga iz kolotečine dunjalučke svakodnevnice prene i trgne pitanje: ''Šta sam uradio za Allahovu vjeru? Šta sam dao, žrtvovao za Allahovu vjeru?'' Duboko zavirimo u svoja srca i pronaći ćemo odgovor koji treba da ražalosti svakog vjernika – žrtvovali smo ništa ili vrlo malo, nismo ništa poduzeli i ništa ne poduzimamo. Kada dobijemo ovaj poražavajući odgovor, zar onda ne bismo trebali promijeniti svoj stav prema radu za vjeru i aktivirati se u tom polju?

Indolentan odnos i pasivnost u pogledu vjerskog djelovanja neminovno nameće druga pitanja: Šta se to dešava sa islamskim narodom, narodom tevhida?! Je li je ovo narod kojeg je Uzvišeni Allah pohvalio riječima: ''Vi ste najbolji narod koji se ikada pojavio!" (prijevod značenja Ali Imran, 110.)

Je li ovo narod kojeg je Uzvišeni Allah učinio pravednim i svjedokom nad drugim narodima kada je rekao: ''Mi smo vas tako učinili pravednom zajednicom kako biste bili svjedoci protiv svih ljudi, a Poslanik svjedok vama!" (prijevod značenja El-Bekare, 143.)

Sve je određeno i propisano

ar

Sve je već određeno i propisano. To je jedan od principa i stavova u islamskom vjerovanju. Sljedbenici Poslanika, s.a.v.s., i njegove upute znaju da se ništa u svemiru ne dešava bez Allahove volje, određenja i dozvole.

"Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego sto je damo, zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu, lakho."(El‐Hadid, 22)

"Mi sve s mjerom stvaramo" (El‐Kamer, 49)

"Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine, a ti obraduj izdržljive" (El‐Bekara, 155)

U tišini slušaj Allahove riječi

sl

Kada se čovjek preda Allahovoj knjizi, njegova se duša uspokoji i srce umiri. Stoga, uči Kur'an i uživaj u njegovim ljepotama ili slušaj kako ga recituju milozvučni učači. Sve to približiti će te Allahovom zadovoljstvu te tvoje srce i dušu okrijepiti uputom i smirajem. Poslanik, s.a.v.s., volio je slušati druge ljude kako uče Kur'an. To je mnogo utjecalo na njega. Često je tražio od ashaba da mu recitiraju i uče Kur'an, i svaki put kad bi mu došla objava od Gospodara, bio je jako sretan i zadovoljan. Evo ti lijepog primjera kako da iskoristiš minute svoga dana ili noći. Uključi radio i slušaj melodične riječi Kur'ana, jer to su Božije riječi i one ostavljaju nemjerljiv trag na srcu onoga ko ih sluša.

Dovoljno je da slušaš gradsku buku i žamor ljudi kako bi bio uznemiren, zbunjen, smeteni kako bi izgubio snagu. Tvoj istinski smiraj i spas jeste u Allahovoj knjizi.

"...one koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju — a srca se doista, kad seAllah spomene smiruju!" (Al‐Ra'd, 28)

Da nije smrti i ahireta, radovao bih se ja Dunjaluku

dn

Od osobina istinskih i iskrenih vjernika jeste i ta da se stalno prisjećaju smrti i ahireta, da razmišljaju o tom velikom i teškom momentu kada duša bude napuštala tijelo i kada bude napuštao ovaj slatki dunjalučki život. Pravi vjernik zna da je to momenat kada se zatvaraju knjige u kojima su se zapisivala dobra i loša djela, te zbog toga se priprema za taj momenat i ne odgađa ni trenutka sa tevbom za učinjena loša djela i žuri sa dobrim djelima.

U prolasku dana i noći, zavrašavanju jednog mjeseca za drugim, jedne godine za drugom, pouka je za iskrene i bogobojazne vjernike. Svakim danom, Dunjaluku se prikučuje kraj i nestanak, a Ahiretu bliži početak. Uzvišeni je rekao: „I Mi smo noć i dan kao dva znamenja učinili: znamenje za noć smo uklonili, a znamenje za dan smo vidnim učinili kako biste mogli da tražite od Gospodara svoga blagodati i da biste broj godina znali i da biste vrijeme računali; i sve smo potanko objasnili." (Prijevod značenja El-Isra 12.)

 

Zahvalnost Uzvišenom Stvoritelju

plod

U prirodi neiskvarenih ljudskih duša je da se vežu i vole onoga ko im čini dobročinstvo, a najpotpunije i najopsežnije dobročinstvo prema ljudima čini njihov Gospodar, Uzvišeni Allah. Njegove blagodati spuštaju se i svojom dobrotom obuhvataju sve stanovnike Zemlje. Kada bi se sakupili svi ljudi, ne bi bili u stanju pobrojati blagodati kojima ih obasipa Uzvišeni. Kaže Uzvišeni: ''I ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. Čovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan'' (Ibrahim, 34); ''Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih pobrojati - Allah, uistinu, prašta i samilostan je.'' (En-Nahl, 18)

Zato su, prije svega, vjernici dužni zahvaljivati svome Gospodaru na blagodatima kojim ih je obasuo, jer plemenite ljudske duše na dobro uzvraćaju dobrim.

Najveća blagodat koju nam je Uzvišeni podario je blagodat imana i islama, blagodat robovanja Uzvišenom Allahu i poricanje drugih lažnih božanstava. Blagodat samo jedne sedžde u kojoj čovjek spusti svoje lice na tlo pred veličinom Gospodara svih svjetova vrednija je od svake druge ovodunjalučke blagodati. Zahvalnost na ovoj vrsti blagodati mora biti najiskrenija i najbolja.

Izlaz iz svake nevolje i spas od svakog zla…

sunny

Nuh je govorio svome narodu:

"Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašće, i rijeke će vam dati." (Nuh, 10‐12)

Ovo je najbolji poticaj i savjet ljudima da što više traže oprost od Allaha. Samo na taj način osjetit ćemo mir u duši, vidjeti izlaz iz svake nevolje. Povećat će se naša opskrba, nafaka i halal‐zarada. Onaj ko mnogo čini istigfar imat će dobru porodicu i potomstvo, kao i svako dobro.

"Elif‐am‐Ra. Ovo je Knjiga čiji se ajeti pomno nižu i od vremena do vremena objavljuju, od Mudrog i Sveznajućeg, da se samo Allahu klanjate ‐ ja sam vam od Njega, da opominjem i da radosne vijesti kazujem ‐ da od Gospodara svoga oprosta tražite i da sepokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu." (Hud, 1‐3)

Dakle, šta je to sreća?

question

“Budi na dunjaluku kao da si tuđin ili putnik.”"Blago li se tuđinima (na dunjaluku).” Nije sreća dvorac Abdul‐Melika ibn Mervana, ni vojska Haruna er‐Rešida, ni kuće Ibn Džassasa, ni riznice Karunove, ni knjige Ibn Sinaa, ni divani Mutenebbija, ni vrtovi u Kordobi.

Sreća je ono malo što imaš u ruci i što ti je dovoljno za život. Sreća je skromnost i poniznost. Sreća je ono što je napisano u Buharijevom Sahihu, i što je kazao Hasan el‐Basri, i za čim je jecao Ibn Musib, i u onome što su pisali Šafi, Malik i Ahmed.

”Nije trebalo da stanovnici Medine ni beduini u njenoj blizini iza Allahova Poslanika izostanu i da svoj život njegovu životu pretpostave jer njih neće zadesiti ni žeđ, ni umor, ni glad na Allahovu putu, niti će stupiti na neko mjesto koje će nevjernike naljutiti, niti će ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve neće kao dobro djelo upisano biti, Allah zaista neće dopustiti da propadne nagrada onima koji čine dobro” (Et‐Tevba, 120)

Kur’an i sunnet o konjima

piko

Kada bi bilo moguće napraviti globalnu anketu kojoj bi bio za cilj, saznati koja je životinja ljudima najomiljenija, gotovo smo sigurni da bi najveći broj ljudi odabrao konja. Ova plemenita životinja je oduvijek ljudima bila draga, zbog svoje ljepote i elegancije sa jedne strane, kao i zbog ogromne koristi koju pruža čovjeku sa druge strane.

Jašući na leđima konja, čovjek je otkrivao nova prostranstva koja su mu bila nepoznata, upoznavao nove narode i kulture, vodio ratove i osvajao države. Kao životinja koja je ostavila veliki utjecaj na historiju čovječanstva, a samim tim i historiju Islama, konj je našao svoje mjesto i spomen u mnogim šerijatskim izvorima. Konji se u Kur'anu, direktno ili indirektno spominju desetak puta, dok desetine, a možda i više od stotinu hadisa različitog stepena vjerodostojnosti, govori o ovim životinjama. U hadiskim zbirkama, konji se većinom spominju u poglavljima džihada, dok je imam Nesai u svome Sunenu jedno čitavo poglavlje naslovio Kitabul-hajli – poglavlje o konjima. Kroz ovaj tekst ćemo uz Allahovu pomoć, reći nešto o vrijednosti i odlikama ovih životinja, uz kraći osvrt na neka fikhska pitanja vezana za njih, kako nam ni ovaj dio sunneta Allahovog poslanika s.a.v.s. ne bi ostao nepoznat.