srebrenica

Naš avret, srpski avet i Alijin amanet

NAŠ AVRET, SRPSKI AVET I ALIJIN AMANET

Ni znoj sa čela nam se nije valjano osušio od ukopavanja 520 srebreničkih, od svijeta izdanih, žrtava GENOCIDA, a već se pojavio novi. Onaj kojeg je izazvala izjava turskog premijera R.T. Erdoana, a u kojoj stoji da je rahmetli Alija Izetbegović Bosnu u amanet ostavio Turskoj, a izrečena je u formi želje i to u vrijeme (stadiju) kada čovjek nema puno želja, sem najbitnijih. Na smrtnoj postelji.

Poricanje genocida: Štampani mediji u Srbiji na dan 11. jula 2012.

geno

Prošlo je tek nekoliko dana od proslave Ivanjdana u Končarevu. Novine su podrobno izvestile kako je to „tradicionalno veselje“ proteklo i ko je šta pjevao. Neki mediji su išli u detalje. Reklo bi se da su novine senzibilne kada su u pitanju stvari od državnog značaja. Dačićeva Miljacka ili Nikolićev Kalašnjikov u kontekstu Palmine seoske zabave imaju veliki publicitet. Obojica su, međutim, tokom devedesetih potpuno drugačije interpretirali Miljacku i kalašnjikov. Od toga danas nije ostalo ništa, osim „tradicionalnog“ žala za mladošću koji ume da eskalira na saborima i vašarima. U takvoj atmosferi se kreira nova srpska Vlada. Mediji, naravno, sve uredno prate, a poneki od njih i drže tercu. Očekivalo bi se da u svim stvarima od državnog značaja, štampani mediji u Srbiji budu na visini zadatka kao što su to pokazali svojim izveštajima sa gostovanja političke elite na kik-boks žurci u Končarevu. Međutim, stvarnost nam pokazuje da to nije tako. Ovog 11. jula, na sedamnaestu godišnjicu genocida u Srebrenici, oglasili su se svi važni faktori u svijetu, osim koalicionaih partnera i državotvornih medija u Srbiji.

Percepcija genocida kod mladih u Bosni i Hercegovini

Percepcija genocida kod mladih u Bosni i Hercegovini |AKOS

Tema genocida u Bosni Hercegovini, ali na prostorima Balkana, u određenim slučajevima poprima temu kontraverznosti i tabua, što u 21. stoljeću, iz perspektive akademskog izučavanja studija genocida predstavlja jednu poražavajuću činjenicu. Izučavanje genocida ili opći govor o genocidu koji se desio u našoj državi potpuno je izbačeno i demarginalizirano iz javnih obrazovnih institucija, poput osnovnih i srednjih škola. Univerzitetsko studijsko izučavanje genocida također je u potpunosti odstranjeno iz nastavnih silabusa. Izuzetak jeste jedino Fakultet islamskih nauka, gdje u programu za VIII semestar ima predmet Studije genocida, koji ima karakter komparativnog izučavanja studije genocida kroz slučajeve genocida u svijetu i u BiH. Naša medijska pokrivenost također varira iz godine u godinu, ali suština je zapravo da smo svjedoci da se o genocidu sasvim malo ili nikako ne govori u medijskom prostoru, ili je 11. juli samo datum kada se o tome najviše govori.

Muhamed kao šestogodišnjak preživio genocid u Srebrenici, danas pilot Vojske SAD

Muhamed kao šestogodišnjak preživio genocid uSrebrenici, danas pilot Vojske SAD

“Izbjeglištvo je bilo velika borba. Osim mene, tu su još bili moj otac, mama, brat, moja nana, njenih pet sinova i dvije kćerke. Gađali su nas dok smo bježali. Srbi su ubijali samo muške članove, jer će na taj način uništiti buduće generacije. Na kraju, ubili su više od 8.000 muškaraca i djece. Više od 80 posto njih su bili moja uža ili šira familija”, kaže Mehmedović.