Džudžević: “Muamer Zukorlić vodi separatističku politiku koja veoma šteti Bošnjacima”
Zahtjevi za regionalnu autonomiju Sandžaka ne predstavljaju neke separatističke, izjavio je poslanik Sandžačke liste u Skupštini Srbije Esad Džudžević.
sandzak
Muftija Zukorlić: “Mi smo preživjeli genocid i imamo pravo na svoj Svjetski kongres”
Svjetski bošnjački kongres, kao krovna asocijacija svih Bošnjaka svijeta, tražiće svoje predstavništvo u UN, rekao je glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić.
Tadić ga želi u Istanbulu: Muftija Muamer ZukorlićHeroj i humanista: Zukorlić podiže spomenik Dražinom četniku!?
Bošnjačko nacionalno vijeće blisko sandžačkom muftiji Muameru Zukorliću odlučilo je da se u Komaranu kod Brodareva podigne spomenik komandantu Komaranskog četničkog odreda Huseinu Rovčaninu, koji je poginuo 1944. godine boreći se protiv partizana na strani četničkog vojvode Pavla Đurišića.
Zahtjev za Specijalnim vezama BiH i Sandžaka
IslamBosna.ba-Predstavnici Sandžaka zahtijevaju stvaranje Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama između Bosne i Hercegovine i Sandžaka, na osnovu kojeg bi Bošnjaci u Sandžaku, dijelovima koje su pripojile Srbija i Crna Gora morali imati svoje škole, policiju, sudstvo, privredne djelatnosti. To se navodi u saopštenju predstavništva Sandžaka za Skandinaviju, koje je otvoreno sredinom novembra, a prvi je takav ogranak Narodnog vijeća Sandžaka u svijetu.
Prvi sandžački Rječnik spreman za štampu – traže se donatori
Sandžački rječnik, prvi u historiji Sandžaka, od autora Džavida Begovića i Šefke Begović-Ličina uskoro će se, nadamo se, naći u našim bibliotekama, knjižarama i kućama.
Održana konstituirajuća sjednica Senata BANU
Nakon osnivačke skupštine Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) u Novom Pazaru (09. juna, 2011. god.) jučer je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Senata BANU, kojom je predsjedavao akademik Mustafa Cerić, reisu-l-ulema. U radu sjednice sudjelovali su članovi Senata muftija Muamer Zukorlić, prof. dr. Ferid Muhić, predsjednik BANU, akademik Muhamed Filipović, akademik Ejup Ganić, prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Lamija Hadžiosmanović i prof. dr. Mevlud Dudić.
Uskoro Sandžački kulturni centar u Sarajevu
Rukovođeni historijskom činjenicom prema kojoj su znameniti sandžački prvaci imali značajnu ulogu u intelektualnom, duhovnom, vojnom i političkom životu BiH, želimo podsjetiti da su Bošnjaci Sandžaka osim u progresu i učvršćivanju bosanske države, počesto imali obavezu ali i želju učestvovati u odbrani i očuvanju Bosne i Hercegovine, ginući u brojnim bosanskim ratovima.
Nas i Turaka osamdeset (i dva-tri) miliona
Ali, ono što je izazvalo posebnu pozornost, i to, reklo bi se, mogo više u Srbiji i Sandžaku ili Bosni i Hercegovini nego u Turskoj, jeste aktivno nastojanje delegacije Rijaseta Islamske zajednice da se, uz pomoć turskih prijatelja, pokuša prevladati stanje koje je nastalo kao rezultat srbijanskog instaliranja nelegitimne Islamske zajednice
Dok Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini doživljava zvjezdane trenutke u odnosima s Turskom, neka sarajevska naklapala i zabavljači dokone čaršije objavljuju tekstove o "hladnim i samo formalnim odnosima sa vladom i Islamskom zajednicom Turske" (vidi: "Oslobođenje", 15 oktobar, 2011.). Da su takvi tekstovi objavljeni prije posjete delegacije Rijaseta Islamske zajednice Republici Turskoj pa čovjek bi nekako mogao shvatiti da se radi o našoj tradicionalnoj neobavještenosti i lupetanju bez posljedica za izrečeni javni čin, ali napisati tako nešto nakon što je cjelokupna turska javnost naprosto brujala punih deset dana (i noći) o posjeti jedne delegacije Islamske zajednice kakva nije zabilježena u analima ove države, delegaciji koju su primili svi najviši vjerski i politički dužnosnici Republike Turske, naprosto je neshvatljivo i tu se može govoriti samo o mržnji ("imaju oči a ne vide, imaju uši a ne čuju") koja toliko zaslijepi čovjeka da on, jadan, vidi samo ono što hoće da vidi, čuje samo ono što hoće da čuje, mimo svega svijeta u kojemu živi, sagorijevajući u toj svojoj mržnji, malograđanskoj pakosti i frivolnom sažaljenju onih koji mu aplaudiraju.
Od Tare pa gore je Sandžak
Sandžak – Od samog početka Osmanske uprave Sandžak je predstavljao posebnu teritorijalnu i administrativnu oblast i cjelinu u Bosanskom pašaluku. U zajedničkim granicama Bosna i Sandžak su od Karlovačkog mira 1699. To stanje se mijenja 1878. na Berlinskom kongresu, kada Sandžak ostaje u sastavu Turske carevine, a Bosna ostaje pod Austrijom. Prema Berlinskom kongresu, Sandžak je obuhvatao sljedeće kaze: Novi Pazar, Sjenicu, Novu Varoš, Prijepolje, Pljevlja, Trgovište sa Pešterom, Berane, Mojkovac, Bijelo Polje, Kolašin (Vraneš), te Plav i Gusinje, koji su u jednom periodu bili u sastavu Skadarskog sandžaka. Govorilo se u Crnoj Gori: „Sve ono od Tare pa gore je Sandžak.“ Sve do Balkanskih ratova 1912-1913. Sandžak je činio jedinstvenu administrativnu, geopolitičku, ekonomsku i kulturno-historijsku cjelinu sa upravom i kulturnim sjedištem u Novom Pazaru.
