quran

Bogobojaznost ispravnih prethodnika

ar

Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, rekao je: ''Ko posije nešto dobro, požnjet će dobro, a ko posije nešto loše, požnjet će kajanje. Svako će požnjeti ono što je zasadio.''

Kada je Ebu Hurejre, radijallahu anhu, bio na samrtnoj postelji, počeo je da plače pa su ga prisutni upitali: ''Šta te rasplakalo?'' On reče: ''Put je dug, a opskrba je mala. Došao sam na kraj puta, ne znam hoću li u Džennet ili u Džehennem.“

 

Prenosi Ubejdullah b. Serijj da je čuo Ibn Sirina, rahimehullah, kako kaže: ''Znam tačno zbog kojeg grijeha sam u dugovima. Prije četrdeset godina rekao sam jednom čovjeku 'o propalico'.'' Na ovo je Ebu Sulejman ed-Darani rekao: ''Imali su malo grijeha pa su znali zbog kojeg grijeha ih je nešto zadesilo. A mojih i tvojih grijeha je mnogo, pa ne znamo zbog kojeg nas je nešto zadesilo.''

Principi i pravila kritikovanja ljudi i situacija

Principi i pravila kritikovanja ljudi i situacija

Priredio: Sead ef. Jasavić

 

Ova pravila nam pomažu u tome kako da se postavimo spram čovjeka koji griješi u nečemu; kako se postaviti spram čovjeka čija se noga poklizala, ili je učinio nešto što je za kritiku: 1. Moramo se bojati Allaha dž.š., onda kada govorimo o Njegovim stvorenjima. Iskrenost srca i čistoća duše i ispravnost namjere je prvi uslov kojeg mora svako od nas ispuniti! Allah dž.š., kaže: „Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti/takvaluku, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!“ (El-Maide, 8.) Bogobojaznost i takvaluk su merdevine koje nas vode ostvarenju pravde! Čovjek mora biti pravedan prema svim ljudima, bez obzira na to ko su, štasu i odakle su! Svako treba redovno da preispituje sebe – da li nešto čini radi Allaha dž.š., ili radi have i strasti svoje duše!?

Kriza islamske civilizacije: Četvrta deformacija – deformacija diskursa

KrizaIslamskeCivilizacije_naslovnaČetvrta opasna deformacija, koja je nanijela štete muslimanskom načinu mišljenja, osjećajima i psihologiji, bila je deformacija u samome diskursu, nastala u doba kad je došlo do podvajanja između islamske intelektualne elite i političke elite. To podvajanje i izolacija učenih doveli su do intelektualne nemoći koja je praktičnu misao, rasuđivanje (idžtihad), modernizaciju i kreativnost preokrenula u skolastičnu, zatvorenu misao koju zanimaju samo tekstovi. Nakon prvih stoljeća islama gotovo da nije bilo slobodnog rasuđivanja. Sve se pretvorilo u puko oponašanje u kojem je slabi tekst, ponekad i netačan, postao pojedinim učenjacima važniji od samog mišljenja.

7 stvari koje vam muž musliman neće reći!

muslimanska_porodica_3Da li ste ikada poželjeli da možete čitati misli? Zapadnjačke kulture podstiču muževe i žene da razgovaraju jedni s drugima i da diskutuju razne teme. Međutim, u mnogim muslimanskim kulturama, muškarci su odgajani da budu stoični i da budu ćutljivi. Muževi muslimani veoma često, ne uvijek, oklijevaju kada trebaju sa svojim suprugama razgovarati o određenim stvarima.

Kada ovih deset ukrasa nestane sa zemlje očekuj Sudnji dan

Lewha_munare_naslovnaU smrtnoj bolesti, dolazi melek Džibril a.s., melek koji je bio zadužen za dostavljanje objave Poslaniku a.s., pa Muhammed s.a.v.s. ga pita: 'O, Džibrilu, hoćes li silaziti na Zemlju poslije moje smrti?' Znači, Muhammed a.s. pita meleka koji je zadužen za dostavljanje objave, da li se njegova misija na Zemlji završava završetkom objave, odnosno smrću Poslanika s.a.w.s.. 'Da', odgovori Džibril. 'Sići ću na Zemlju deset puta kako bi sa Zemlje podigao deset ukrasa.' 'Šta ćeš podići, Džibrilu!'

Veličanstveni plodovi

Wheat_3

Plodovi la ilahe illallah ( nema boga sem Allaha ):

    Onaj ko izgovori la ilahe illallah ( nema boga sem Allaha ) iskreno iz srca želeći time Allahovo zadovoljstvo, ući će u Džennet bez polaganja računa i bez kazne.
    La ilahe illallah ( nema boga sem Allaha ) je najveći ogranak Imana i nešto najteže na vagi.
    La ilahe illallah je najveći uzrok oslobođenja razuma od praznovjerja i laži.
    To je riječ istine, bogobojaznosti i iskrenosti.
    Uslov primanja dijela je izgovaranje la ilahe illallah i rad po njenom značenju.

Zaista se djela cijene po njihovom završetku

ihlas

Od Sehla ibn Sa'da se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao:

"Zaista se djela cijene po njihovom završetku." (Buhari, 11/330)

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi od Vjerovjesnika, alejhis-selam, da je rekao:

 

"Zaista je moguće da neko dugo vremena radi djela stanovnika Dženneta, a potom okonča svoj život sa djelom stanovnika Vatre. A moguće je također da neko dugo vremena radi djela stanovnika Vatre, pa svoj život okonča sa djelom stanovnika Dženneta." (Muslim, 2651)

Sura ahlaka i adaba – El-Hudžurat

oie_kur_an

Među nama nije ostao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, da razgovaramo s njim i da ga dozivamo pa da pri tome stišamo svoje glasove, kao što je naređeno u suri Hudžurat. Ali na nama je obaveza da kada se pred nama spomene Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ili se spomene njegov hadis, njegove riječi, da iskažemo svoje poštovanje prema tim riječima, da ih uvažavamo i radimo po njima, a ne da se smijemo, dižemo svoj glas kada nam se citiraju hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, izdižemo svoje mišljenje iznad njegovih hadisa ostavljajući ih po strani i –na taj način- omalovažavajući ih. Postupimo li tako –Allah nas sačuvao toga- bojati se da nam se djela ne ponište, a da mi to i ne osjetimo...  

Sura El-Hudžurat je Medinska sura i ima 18 ajeta. Početak je sura „El-Mufessal“. Mišljenje koje je najviše zastupljeno jeste da je sura El-Hudžurat početak sura „tivalul-mufessal“. Sura Abese početak je sura „vesatul-mufessal“ a sura „Ved-duha“ početak sura „kisarul-mufessal“. Na fardu sabah-namaza lijepo je da se uče sure „tival mufessal“, na podne i jaciji-namazima sure „vesatul-mufessal“ a na akšam-namazu sure „kisarul-mufessal“. (Ejserut-tefasir, 5/119.)

Pouke za razumom obdarene

saa

Svuda oko nas nalaze se mnogobrojni Allahovi znakovi – ajeti koji odaju harmoniju u kojoj je stvoren ovaj svijet. U životu muslimana oni imaju itekako veliku i značajnu ulogu. Predmet su njegovog razmišljanja i izvor sa kojeg crpi veoma bitne pouke. Te pouke tiču se njegovog ličnog, ali i kolektivnog islamskog života. Osim toga, ovo je i jedan od načina kroz koje čovjek može spoznati Allahovu veličinu i moć.

Kod muslimana želju za razmišljanjem i proučavanjem podstiče veliki broj kur'anskih ajeta. U jednom od njih Uzvišeni Allah kaže: ''Reci: ''Putujte po svijetu da vidite šta je On iz ničega stvorio. I, Allah će to, poslije, po drugi put stvoriti.'' (El-'Ankebut, 20)

Kaže Allah: ''Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što treba da shvate i da uši njihove čuju ono što treba da čuju, ali, oči nisu slijepe, već srca u grudima.'' (El-Hadždž, 46)