kuran

Da li se može naučnim putem utvrditi početak hidžretskih mjeseci?

Da li se može naučnim putem utvrditi početak hidžretskihmjeseci?

 Da li će muslimani širom svijeta početi postiti isti dan? Da li će muslimani širom svijeta klanjati Bajram isti dan? Da li je moguće naučno ustanoviti početke mjeseci u islamskom kalendaru? Ko je kriv pa su muslimani danas razjedinjeni po ovome pitanju? Ko će snositi odgovornost ako je neko počeo postiti dan prije ili kasnije? Da li je moguće da svi muslimani u svijetu počnu postiti isti dan? Kako riješiti ovo pitanje ili je možda bolje postaviti pitanje: Da li ga je uopće moguće riješiti?

Kako iskoristiti deset dana zul-hidžeta

Kako iskoristiti deset dana zul-hidžetaKazao je Allahov Poslanik, podstičući muslimane na činjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ''Ne postoje dani u kojima je činjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana'', misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ''Pa čak ni borba na Allahovom putu?'' Rekao je: ''Ni borba na Allahovom putu!'' Nastavio je: ''Osim čovjeka koji izaðe u borbu na Allahovom putu boreći se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.'' (Buharija i dr.) Da li smo sada svjesni veličine vremena koje nam je na pomolu? Vrijeme koje mnogi nisu doživjeli, a dali bi sve što su posjedovali da su samo još jednom doživjeli tu veliku sezonu. Da li je ovo jedini argument koji ukazuje na vrijednost ovih dana?, upitat će neko. Nije.

Ko to doista vrijeđa Božijeg Poslanika?

Ko to doista vrijeđa Božijeg Poslanika?Dio prvi: O sirotinji kao mediju

S velikim nemirom prilazim pisanju ovoga eseja, pa i bolom, kao i gorkom rezignacijom, možda i zbog toga jer još gledamo (ovih dana krajem septembra – kad nastaju ove stranice) kako muslimanska sirotinja u Nigeriji, Egiptu, Pakistanu, Indoneziji..., i u nizu velikog broja gradova “od Mašrika do Magriba“, gdjegdje i na pravom Zapadu, nastupa u odlučnim ešalonima i “čvrstim safovima“, i tako “štiti“ Poslanika Muhammeda (a.s.).

Turska na putu ka vrhu islamske misli na arapskom jeziku

Aktuelni trenutak islamske misli: Turska na putu ka vrhuislamske misli na arapskom jeziku

 Fenomen Turska sve češće je tema raznih studija i istraživanja najeminentnijih stručnjaka na Istoku i Zapadu. “Iznenadan” povratak Turske kao regionalne sile na svjetsku scenu pokrenuo je mnoga pitanja i pokazao neispravnost brojnih teorija koje su tvrdile da vjera u savremenom društvu neće imati značajniju ulogu. Nema sumnje da su islamski džemati u Turskoj bili veoma važni u preodgoju turske nacije i, od baštinika velike historijske slave koji su gotovo stoljeće bili uskraćeni da budu ponosni na sebe i svoje vrijednosti, ponovo postali narod koji je, ne samo ponosan na svoju slavnu prošlost, nego i narod koji na najefikasniji način uspijeva da spoji tradiciju i modernost, nauku i vjeru, ekonomiju i moral, globalno i lokalno… te tako otkrije i drugima pokaže tajnu uspjeha u svim vremenima, pa i u našoj savremenosti, naizgled vremenu bezizlaza, bremenitoj ogromnim problemima.

Šta reis očekuje od nas?

Šta reis očekuje od nas?

Blagodati mogu biti materijalne ili duhovne – osjećajne, u obliku individualnog ili kolektivnog stanja; zadovoljstvo, smirenost, … ili, pak; strah, nesigurnosot, izgubljenost itd. Molimo Svevišnjeg, a On srcima ljudskim upravlja: okreće ih na put pravi, a neka; pravedno, zbog griješenja ili naklonosti dunjaluku i šejtanskoj vesvesi, ostavlja u zabludi, – da naša srca u vjeri učvrsti, a stanje popravi i učini vjerničkim i blagoslovljenim.

Šejha Munira Qubejsi

Hungry-for-inspiration: Šejha Munira Qubejsi Šejha Munira Qubejsi je rođena u Damasku, 1933 godine. Osnivač je i predsjednica el-Qubejsijat pokreta, najvećeg (isključivo) ženskog pokreta u svijetu, koji je počeo sa radom tokom 60-tih godina i koji nudi islamsku edukaciju ženama. Ovaj pokret samo u Damasku ima 80 škola, koje broje 75.000 studentica. Fokus u ovim školama je učenje Kur'ana i šest osnovnih zbirki hadisa napamet.