Ne bi bilo matematike bez algebre, ne bi bilo komputera bez algoritama, ne bi bilo hemije bez alkaloida... Sve su to termini nastali u islamskoj državi između 8. i 11. vijeka. Avicenin "Kanonik medicine" se na evropskim univerzitetima proučavao sve do kraja 19. vijeka. Pridružite nam se na putovanju kroz vrijeme i otkrijte šta je islamske naučnike motivisalo na tom putu, i kuda je taj put odveo cijelo čovječanstvo...
"Ferhad-beg podiže ovu građevinu, sastajalište asketa, dom pobožnih." Tarih u kitnjastom dželi pismu obrubljen cvijetnom dekoracijom nad portalom Ferhadija džamije, potvrdjuje i godinu njenog nastanka 969. po Hidžri, odnosno 1561. i 1962.
Oni su najtajnovitija religiozna zajednica Bliskog istoka - Druzi iz Libanona, Sirije, Jordana i Izraela. Navodno ih 300.000 - 400.000 živi u Libanonu, najčešće u gorju Chouf i na planini Hermon. Već naraštajima Druzi žive izoliranim životom u planinama u strahu od proganjanja i protjerivanja zbog čega, kad god je to moguće, izbjegavaju svaki kontakt sa strancima. Naučili su se oslanjati jedni na druge i tako su čvrsto povezani. Međutim, posljednjih su godina bili prisiljeni polako se otvoriti kako bi preživjeli i spasili svoju tradiciju. Sakrivanje svoje vjere i dalje je glavna zapovijed. Ipak, za potrebe dokumentarca otvorili su snimateljskoj ekipi najsvetija mjesta. Očito je da Druzi žive i poučavaju jednostavnu vjeru u ljubav i istinu. Želja im je predati svoje srce Bogu. No nitko ne može ući u njihovu vjeru te je to način na koji brane svoj duhovni život. Oni su šutljiv narod kojemu je gostoljubivost najviši cilj.
U prethodnom dijelu smo govorili o Gazi Husrev-begu i njegovim vakufima gdje smo vidjeli da je ovaj veliki gazija uvakufio sav svoj imetak i stavio na raspolaganje svima onima kojima je potreban. Ugledajući se na njega i mi isto tako možemo biti Husrevbezi svoga doba.
On je ličnost koja sjedinjuje vrline talentovanog vojnika i građanina; emira, humaniste i graditelja. Naziv gazija, odnosno heroj, koji se je davao istaknutim turskim vojnicima i junacima zbog vojničkih uspjeha i hrabrosti, stekao je prije dolaska u Bosnu. U isto vrijeme on je i zahvalan sin svoje domovine kojoj poklanja i svoje srce i svoj imetak.
Zbog toga moramo iskoristiti mubarek ramazan kako bi u naš život i naše međuljudske odnose vratili duh islamskog jedinstva koje su ashabi pokazali na Bedru. Jer, ukoliko ne iskoristimo blagodat ramazana i jedinstvenu priliku da napravimo pozitivan zaokret u našem životu, i ukoliko sebe i svoje potomstvo ne budemo odgajali u duhu islamskih načela onda nećemo znati ko nam je prijatelj a ko neprijatelj, i naš biološki, a kamo li duhovni, opstanak bit će doveden u pitanje, tako da će naš slučaj najviše ličiti slučaju pileta u kavezu ogromne zmije
Njegov slijedeći potez je bio formiranje visokog islamskog shvatanja umjesto dosadašnjeg jednostavnog gaziluka. Takvi procesi ne bi bili mogući bez snažne podrške uleme iz gradskih centara, što je dovelo do sve ćeg uticaja uleme iz gradskih medresa umjesto dotadašnjeg presudnog uticaja sufijskih šejhova.
IslamBosna.ba - Svi veliki povijesni prelomi povlače za sobom jače društvene potrese i preobraze koji kroz dalja stoljeća određuju životni put naroda. U sudbonosnim događajima, kakvi su primjerice danas, koji su uskovitlali suvremeno ljudstvo najbolje se odrazuje životna sposobnost i zrelost, odnosno slabost i trulost različitih skupina ljudskog društva kao i svih jedinki koje povezane jedinstvom etničkih ili vjerskih veza tvore dotične zajednice.
bnul-Hejsem, također poznat kao Alhazen, zaslužan je za razvoj "znanstvene metode". Bio je učenjak iz muslimanskog svijeta koji je dao značajan doprinos principima optike, kao i anatomije, astronomije, inženjerstva, matematike, medicine, oftalmologije, filozofije, fizike, psihologije i vizuelne percepcije. Ibnul-Hejsem je prvi otkrio način na koji vidimo i prvi je koji je koristio eksperimente da bi provjerio svoje teorije. Na taj način je i započeo taj naučni metod. Njegovi eksperimenti doveli su kasnije do otkrića kamere.
Hemičari iz 9. stoljeća kao što su Džabir, Al Kindi, Al Razi i Ibn Sina (Avicena) su promijenili način na koji živimo. Ovi znanstvenici transformisali su hemiju iz okultne umjetnosti (alhemija) u posebnu znanstvenu disciplinu. Hemičari muslimanske civilizacije razvili su proces destilacije, koja se sada koristi za proizvodnju sapuna, visoko kvalitetnih parfema, nafte za naše automobile i plastike koju koristimo svaki dan.
