ihisto

Kad je papa plaćao džizju

brodIslamBosna.ba - Možda će ovaj  naslov kod mnogih čitatelja, i muslimana i nemuslimana zvučati čudno, možda će ga mnogi odmah, bez ikakve nedoumice odbaciti i negirati i naslov i teoriju, smatrajući da je papino mjesto u društevnom poretku uzvišenije od običnog svijeta koji je morao plaćati džizju (porez) i da papina stolica ne ulazi u okvire sprovođenja islamskog zakona.

O Osmanskom carstvu, X dio

tursko_carstvo_kartaRano je proljeće u Istanbulu te sudbonosne, 1453., godine. Bilo je neuobičajeno hladno proljeće, zrak je bio vlažan, a debeli oblaci magle valjali su se nad Bosforom. Najedanput, zemljotres je zaljuljao tlo, a počeo je padati i snijeg, iako nije bilo vrijeme za njega. Unutar Istanbula vladalo je mučno raspoloženje zbog ovih loših predznaka. Sujevjerni Bizantijci su osmatrali vodu i tako otkrili neke, njima razumljive, znakove da će ova godina biti vrlo loša za njih. Neki su čak očekivali smak svijeta.

Osmanske avanture kao lekcija (Robert Fisk)


IslamBosna.ba
- Usred frke oko arapskog buđenja – da ne spominjem naše produbljivanje krize sa Libijom – stari Konstantinopolj (Istanbul op. Prev.) je okrepljujući podsjetnik sred  minareta i vode, palata i muzeja, knjižara i drevnog parlamenta, i na hiljade ribljih restorana, da je to zaista bio jedini glavni grad kojeg su Arapi ikada imali.

O Osmanskom carstvu, IX dio

tursko_carstvo_kartaKad je zima prošla, sultan Mehmed se vratio u Jedren. Okružio se grupom zapadnjaka, prvenstveno Italijana, s kojima je razgovarao o velikanima klasične antike i o njihovim modelima vladanja. Izvršio je dodatne reforme u janjičarskom korpusu i postavio nove namjesnike u nekim provincijama. Namjesnicima je naredio da počnu prikupljati rezerve hrane i ratnog materijala. Također je naredio gradnju brodovlja.

O Osmanskom carstvu, VIII dio

tursko_carstvo_kartaMehmed je čitao djela u kojima se opisuje život Aleksandra Makedonskog i Julija Cezara. Godine 1445., kad je imao svega trinaest godina, dok je sultan Murat još uvijek bio na vlasti, mladi Mehmed je sa dvojicom odanih paša isplanirao zauzimanje grada. Kada je Halil-paša saznao za te planove, odmah ih je odbacio pobojavši se reakcije zapadnog kršćanstva. Halil-paša se, kao pripadnik stare plemićke porodice, pobojao za svoju sudbinu, jer je mladi Mehmed bez predrasuda za svoje najbliže saradnike uzimao bivše kršćane koji su primili islam.

IslamBosna TV: Bazar u Urfi

islambosnatvbazarurfaBazar Urfe smatra se jednim od najljepših bazara na svijetu. Nigdje kao ovdje svakodnevan muslimanski život ne može se promatrati u tako intenzivnom i autentičnom obliku. To je vrlo privlačno, živo i pitoreskno mjesto koje objedinjuje proizvodnju, trgovinu i komunikaciju. U sredini bazara nalazi se glasovita čajana. Uz živopisne slike i poziv na molitvu koji dopire iz pozadine, protagonisti nas vode kroz tipičan dan na bazaru. Ovdje još vrijede patrijarhalna pravila, ali znaci omekšavanja sve su očitiji. Obrtnička zanimanja, koja su i danas srce bazara, mijenjaju se zbog industrijalizacije i globalizacije. Urfa, na jugoistoku Turske, jedan je od najvećih samostana muslimanskoga svijeta i grad u kojem je kontrast modernizacije i tradicionalnih vrijednosti u fokusu. Ljudi su sačuvali svoje dostojanstvo i svom se snagom bore da sačuvaju svoje običaje.

 

IslamBosna TV: Gazi Husrev-begova medresa – Višestoljetni čuvar bošnjačke duhovnosti

IslambosnatvhusrevbegmedresaGazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi nepunih 470 godina. Osnovana je 26. ređeba 943. godine po Hidžri (8. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru). Njen osnivač je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg, čija Vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole. Dokumentarni film pod nazivom “Gazi Husrev-begova medresa – Višestoljetni čuvar bošnjačke duhovnosti” snimljen je 1999. god. u produkciji BHT. Autori filma su Aziz Kadribegović, dr. Enes Karić i Dinno Kassalo.

O Osmanskom carstvu, VII dio

tursko_carstvo_kartaPapa u Rimu pokušava iskoristiti situaciju pa pokreće krstaški pohod na Osmanlije. Ugarski kralj Vladislav Jagelović krši sporazum sa Osmanlijama i odaziva se papinom pozivu. Bizantijcci puštaju na slobodu Bajazitovog unuka Orhana koji preuzima neke evropske dijelove Osmanske države, a Venecijanci blokiraju prelaz preko moreuza Dardanele.

O Osmanskom carstvu, VI dio

tursko_carstvo_kartaTek što je ponovo uspostavio vladavinu na svim teritorijama koje su pripadale Osmanlijama za vrijeme sultan Bajazita, sultan Mehmed Čelebi se susreo sa jednim mnogo opasnijim problemom. Bio je to pokret "šejha" Bedredina od Simavne. Bedredin se udružio sa Borklidže Mustafom i Kemalom Torlakom, koji su ranije bili njegovi učenici, i počeli su širiti učenje koje bitno odstupa od šerijata.