Među najistaknutijim Bošnjacima 19. stoljeća zasigurno je Ali-paša Rizvanbegović, koji je umro na današnji dan 1851. godine. Prema riječima Envera Imamovića, arheologa i historičara, Rizvanbegović je ušao u historiju Bosne kao veliki vakif i političar, zbog čega je taj period označen njegovim likom.
Postojanje muslimanskih jedinica u krilu partizanskog pokreta, te skoro 50 narodnih heroja Bošnjaka, dokaz su da su u Drugom svjetskom ratu Bošnjaci bili većim dijelom pripadnici antifašističkog pokreta, rekao je danas na redovnoj sesiji Kruga 99 prof. dr. Husnija Resulović govoreći o temi "Fašizam, bez mimikrije - Govor o Bošnjacima".
IslamBosna.ba - Danas je Dan državnosti BiH, neoficijelni državni praznik, jer ga slave samo u jednom dijelu Federacije BiH, i to onom sa bošnjačkom većinom, pa nije usvojen kao državni praznik u nadležnim državnim institucijama.
Postavljanje pozornice za obnavljanje zanemarene historije predmoderne industrije Uvod: Mnogi obrazovni sistemi, osobito oni u zapadnim zemljama, govore nam da je industrija rođena u Evropi i da je industrijska revolucija majka koja je rodila industrijske masovne procese. Ovaj rad opovrgava ovaj stav i predstavlja jedan pregled industrijskih i inžinjerskih procesa koji su prethodili industrijskoj revoluciji. Ukratko razmatra ogromnu industriju koja se prostirala od Kine do Španije tokom muslimanske civilizacije (otprilike 700. – 1700. g.), period koji se nekad naziva “mračno doba” ili “srednji vijek”.
Ako se bosanski jezik ne razlikuje mnogo od srpskog ili hrvatskog jezika onda se kaže da to nije jezik, pri čemu se srpski i hrvatski jezik nisu toliko daleki, ali niko ne dovodi u pitanje postojanje tih jezika
Prvi odlazak na hadž iz Bosne zabilježen je 1557. godine, pune 94 godine nakon što su Turci u potpunosti zauzeli Bosnu i Hercegovinu. Taj prvi hadžija bio je neki Sarač Mehmed iz Šejh - Ferrahove mahale u Sarajevu (podatak iz lista "Preporod" od 15.06.1986. godine). Nije zabilježeno kada se vratio sa hadža niti kojim je putem hodio, a čak je nejasno i da li Sarač označava njegovo prezime ili njegovo zanimanje, kako je to tada bio običaj da se ljudi oslovljavaju.
Prvi odlazak na hadž iz Bosne zabilježen je 1557. godine, pune 94 godine nakon što su Turci u potpunosti zauzeli Bosnu i Hercegovinu. Taj prvi hadžija bio je neki Sarač Mehmed iz Šejh - Ferrahove mahale u Sarajevu (podatak iz lista "Preporod" od 15.06.1986. godine). Nije zabilježeno kada se vratio sa hadža niti kojim je putem hodio, a čak je nejasno i da li Sarač označava njegovo prezime ili njegovo zanimanje, kako je to tada bio običaj da se ljudi oslovljavaju.
"Kuća Poslanikove,s.a.v.s., žene u Meki već je pretvorena u WC za hodočasnike, a njegova rodna kuća mogla bi također biti uništena tijekom adaptacije Velike džamije, najsvetijeg islamskog mjesta. Prema nekim procjenama, u posljednjih 20 godina u Meki je uništeno 95 posto povijesnih građevina", piše britanski časopis Independent u prošlomjesečnom izdanju, te dalje navodi:
Pored mnogobrojnih kulturnih i historijskih vrijednosti i dokumenata koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, posebno mjesto i značaj imaju vakufname vakfijje. To su isprave ili dokumenti o zavještanju nekog dobra, njegovu darovanju na naročiti način, od strane vlasnika, u odredene plemenite, uže ili općedruštvene svrhe. Govoreći o ovim dokumentima, koji se čuvaju u našoj Biblioteci, držimo da treba, nešto općenito reći o vakufu i vakufskim ispravama.
IslamBosna.ba - Možda će ovaj naslov kod mnogih čitatelja, i muslimana i nemuslimana zvučati čudno, možda će ga mnogi odmah, bez ikakve nedoumice odbaciti i negirati i naslov i teoriju, smatrajući da je papino mjesto u društevnom poretku uzvišenije od običnog svijeta koji je morao plaćati džizju (porez) i da papina stolica ne ulazi u okvire sprovođenja islamskog zakona.
