Preminula posljednja vetranka Prvog svjetskog rata
Autor: FENA
Florence Green, britanska posljednja veteranka Prvog svjetskog rata, preminula je u 110. godini.
historija
Nominacija stećaka za UNESCO listu u martu sljedeće godine
Plan upravljanja stećcima u BiH trebalo bi da bude završen do septembra ove godine, dok bi kandidatura za upis ovih nadgrobnih spomenika iz 11. do 15. vijeka na UNESCO listu svjetske baštine trebalo da bude podnesena u martu naredne godine, izjavio je Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH.
Udruženje kršćana pozvalo na bojkot filma ‘Fatih 1453′
Njemačko Udruženje kršćana Via Delarosa pozvalo je krišćane da bojkotuju i ne gledaju film ‘Fatih 1453′, koji opisuje osvajanje Istanbula.
Izložba o Kasimu ef. Dobrači: Čovjek koji je digao glas za spas Srba, Jevreja i Roma (foto)
Začetnik je i kreator el-Hidajine i sarajevske rezolucije zajedno sa h. Mehmed ef. Handžićem u kojoj se u najtežim trenutcima fašizma bori za pravo na život i druga ljudska prava svih naroda u BiH a napose Srba, Jevreja i Roma.
Bošnjačke autonomije – Od Gradaščevića do Zukorlića
Husein-kapetan, Bošnjak – borac za autonomiju. Husein-kapetan Gradaščević je bio „mlad, vrele krvi i žedan herojstva. Možda bi on bio savršen lik za bajku: mlad junak juriša za svoju izabranicu, samo eto njegova izabranica bijaše Bosna i možda je to razlog što ova priča nije imala sretan kraj".
Tajni računi lidera Trećeg svijeta Josipa Broza
Uz tri znana popisa Titove imovjne, navodno postoji još jedan koji su zapadne tajne službe nazvale “četvrtim protokolom”. Taj navodno sadrži šifre tajnih računa koje su SAD i zapadne sile otvarale za potrebe njima korisnih stranih lidera zemalja Trećeg svijeta. Za života, a i nakon njegove smrti, aposlutno sve oko Josipa Broza Tita bilo je ispleteno u mitove i legende. Čak i tri desetljeća nakon njegove smrti, kontroverze o njemu i onome što je ostalo iza njega, bilo materijalno ili duhovno, ne jenjavaju. Te kontroverze dodatno raspiruje ostavinska rasprava koja se već deset godina vodi oko njegove imovine, prenosi portal Javno.hr.
Andrej Nikolaidis: Sam protiv ‘Velike Srbije’
U razgovoru s Andrejom Nikolaidisom, Radio Slobodna Evropa kreće od posljednje rečenice u njegovom tekstu koja glasi: „Sva je prilika da će se pokazati da Dobrica Ćosić, opet, nije bio u pravu. Srbi bi ovoga puta mogli u miru dobiti ono što su izgubili u ratu“, O odnosu Beograda prema susjedima je riječ.
O Osmanskom carstvu, XI dio
Prema zakonu o devširmi, uzimani su samo zdravi dječaci iz uglednih kršćanskih porodica. Kasnije je učinjen izuzetak od ovog pravila. Nakon osmanlijskog zauzeća Bosne, lokalno stanovništvo je zatražilo da se bosanski dječaci uzimaju u janjičare, bili oni kršćani ili muslimani. Izuzetak su bili i dječaci iz plemena Abaza s Kavkaza, koji su također uzimani u janjičare i ako su bili muslimani. U propisano vrijeme dječaci bi došli na sakupljalište u pratnji očeva i seoskih sveštenika gdje bi bili predati državnim službenicima koji su ih upisivali u posebne registre. Sinovi Jevreja nisu uzimani u janjičare. Također nisu uzimani ni sinovi seoskih starješina, čobana i govedara, dječaci bez roditelja, ćelavi, oholi, ćosavi i oni koji su rođeni obrezani. Nisu se uzimali ni oni koji su bili izrazito niski ili izrazito visoki, zatim oni koji su znali turski jezik, koji su oženjeni niti oni koji su se bavili nekim zanatom ili umjetnošću. Isto tako nisu uzimani dječaci koji su vidjeli Istanbul. Općenito nisu uzimani oni koji su imali priliku upoznati nešto od života i svijeta.
Kaljinac: Najvjerovatnije ćemo zatvoriti Historijski muzej BiH
Velika je mogućnost da Historijski muzej BiH, jedna od sedam institucija kulture od značaja za državu, zbog izuzetno teške situacije u kojoj se našao od srijede zatvori vrata za javnost, potvrdila je danas Feni direktorica ovog muzeja Muhiba Kaljanac. Ona navodi da će definitivna odluka biti donesena na sutrašnjem sastanku kolektiva Muzeja, ali da su za takav potez velike šanse.
Historijat borbe za autonomiju Sandžaka
Kao što smo konstatovali prilikom iznošenja činjenica vezanih za Sjeničku deklaraciju, muslimani Bošnjaci ovih prostora uvijek su, kada bi im se za to ukazala prilika, tražili ukidanje stanja koje je nastalo 1912. godine okupacijom Sandžaka od strane Srbije i Crne Gore, odnosno uspostavljanje autonomije za Sandžak.
