Zanimljivo: Pitanja i odgovori (1)
IslamBosna.ba- Može li se strah „nanjušiti“? Koja je najviša i najniža temperatura? Koliko informacija bilježimo po sekundi? Koji je najteži hemijski elemenat? Posjeduju li ljudi mogućnost multitaskinga?
IslamBosna.ba- Može li se strah „nanjušiti“? Koja je najviša i najniža temperatura? Koliko informacija bilježimo po sekundi? Koji je najteži hemijski elemenat? Posjeduju li ljudi mogućnost multitaskinga?
Mnoga su istraživanja provedena o tome koliko su sretni američki muškarci i žene. Na Internetu se čak može naći i stručna online publikacija pod naslovom Journal of Happiness Studies.
Dojenje može spriječiti zarazu svinjskom gripom kod većine beba.
Dojiljama se preporučuje da nastave s dojenjem i povećaju učestalost podoja jer se tako može spriječiti infekcija ili ublažiti simptomi gripe H1N1 kod većine beba.
Do sada nepotvrđenu teoriju da ljudsku rasu ne određuju geni jedinke potvrdili su ovih dana brazilski genetičari i dokazali da rasno pripadništvo, u genetskom smislu, nema nikakvo značenje.
Od pojave svinjske gripe u Hrvatskoj mediji privlače pažnju, ali i šire paniku senzacionalnim naslovima te radijskim i TV najavama. Istražili smo koliko u njima ima istine, a koliko marketinških trikova i novinarskog senzacionalizma
Prilikom jučerašnjeg obraćanja novinarima, ministar zdravstva Darko Milinović zamolio je sve medije da ne šire paniku jer situacija, kaže, nije alarmantna kako se prikazuje, a hrvatsko je zdravstvo spremno za borbu protiv pandemije aparatima i stručnim osobljem.
Da li zaista postoji ta čuvena razlika u mozgu između žene i muškarca ili su to sve samo predrasude. Dosta stereotipa kruži o tome šta su tipično ženske, a šta tipično muške stvari. Tako na primjer, za žene važi da su socijalno kompetentnije, komunikativnije, emocionalnije i više privržene kući. Za muškarce se kaže da umiju bolje da se parkiraju, da su agresivniji, vole da se takmiče i žele da osvoje svijet.
IslamBosna.ba- Pitomi kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. Krajem 16. vijeka divlji kesten je došao u Evropu područja sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaja, gdje je postao omiljenim stablom u drvoredima i dvorištima. Za liječenje počeo se koristiti dosta kasno pa je tek sredinom 19. vijeka postao cijenjenom ljekovitom biljkom. Kora se upotrebljavala za liječenje bolesti s povišenom temperaturom, malarije, proljeva i kožnih bolesti, listovi kod kašlja, artritisa i reume, a od cvjetova se kuhao čaj.
Zanimljivo je da je ovaj televizor debeo tek 39 milimetara