Kriza islamske civilizacije: Četvrta deformacija – deformacija diskursa
Četvrta opasna deformacija, koja je nanijela štete muslimanskom načinu mišljenja, osjećajima i psihologiji, bila je deformacija u samome diskursu, nastala u doba kad je došlo do podvajanja između islamske intelektualne elite i političke elite. To podvajanje i izolacija učenih doveli su do intelektualne nemoći koja je praktičnu misao, rasuđivanje (idžtihad), modernizaciju i kreativnost preokrenula u skolastičnu, zatvorenu misao koju zanimaju samo tekstovi. Nakon prvih stoljeća islama gotovo da nije bilo slobodnog rasuđivanja. Sve se pretvorilo u puko oponašanje u kojem je slabi tekst, ponekad i netačan, postao pojedinim učenjacima važniji od samog mišljenja.
Da li ste ikada poželjeli da možete čitati misli? Zapadnjačke kulture podstiču muževe i žene da razgovaraju jedni s drugima i da diskutuju razne teme. Međutim, u mnogim muslimanskim kulturama, muškarci su odgajani da budu stoični i da budu ćutljivi. Muževi muslimani veoma često, ne uvijek, oklijevaju kada trebaju sa svojim suprugama razgovarati o određenim stvarima.
U smrtnoj bolesti, dolazi melek Džibril a.s., melek koji je bio zadužen za dostavljanje objave Poslaniku a.s., pa Muhammed s.a.v.s. ga pita: 'O, Džibrilu, hoćes li silaziti na Zemlju poslije moje smrti?' Znači, Muhammed a.s. pita meleka koji je zadužen za dostavljanje objave, da li se njegova misija na Zemlji završava završetkom objave, odnosno smrću Poslanika s.a.w.s.. 'Da', odgovori Džibril. 'Sići ću na Zemlju deset puta kako bi sa Zemlje podigao deset ukrasa.' 'Šta ćeš podići, Džibrilu!'
Jedna od osobina modernog vremena jeste i kriza autoriteta. Ugrožen je autoritet roditelja, učitelja, imama, šejha, alima,... Postalo je sve relativno. Sve se može dovesti u pitanje. Sve su češći slučajevi da i oni koji se smatraju muslimanima dovode u pitanje propise Kur'ana i Sunneta na način da ih svjesno drugačije čitaju i tumače. Ono što je važno i smjerodavno se zamjenjuje sa sporednim i nebitnim.
Zavist je urođena osobina u prirodi čovjeka. Zavist je da čovjek prezire da ga iko od ljudi pretekne u bilo kojoj blagodati ili vrlini. U vezi s tim ljudi se mogu podijeliti u više kategorija.
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasihat naziva vjerom.
U džematu, zajednici muslimana, je milost dok je u odvajanju kazna i patnja. En-Nu'man b. Bešir, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa džematom je milost, dok je u cijepanju kazna." (Abdullah b. Ahmed u svojim dodacima na ''Musned'' i Ibn Ebi Dunja, a šejh Albani, rahmetullahi alejhi, hadis je ocijenio dobrim u ''Zbirci vjerodostojnih hadisa'', 667. i ''Zilalul-Dženneh'', 93.) U hadisu Ebu Derda'a, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: ''Drži se džemata, jer uistinu vuk jede izdvojenu ovcu!" (Hadis su zabilježili: Ahmed, Nesai, Hakim, a šejh Albani, rahimehullahu te'ala, hadis je ocijenio hasen sahihom u ''Sahihu tergiba ve terhiba'', 427.) Bilježi imam Ahmed od Harisa el-Eš'arija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Naređujem vam pet stvari koje je meni Allah naredio! Naređujem vam: džemat, poslušnost, pokornost, hidžru i borbu na Allahovom putu ..." (Ahmed, 17209; Tirmizi, 2863; Ibn Hibban, 6233; Ebu Ja'la, 1571; a šejh Albani i Šuajb el-Arnaut hadis su ocijenili vjerodostojnim.)
Svjedoci smo sve veće krize braka i porodice u našem društvu koje je pod žestokim udarom zapadnjačke kulture koju karakterišu ateizam, istospolni brakovi, nemoralan život, promocija alkohola, prostitucije i svih onih društvenih oblika ponašanja koji svojim postojanjem uništavaju moral kod ljudi i podstiču ih da se predaju slijeđenju svojih strasti.
