Ebu Hamza
Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, učenjak i odgajatelj
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, i neka je salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu porodicu i sve ashabe. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Zaista će Allah ovome ummetu na početku svakog stoljeća poslati onoga ko će mu obnoviti vjeru.'' Jedan od učenjaka za kojeg držimo da je obnovitelj vjere u četrnaestom hidžretskom stoljeću jeste Muhammed b. Salih el-Usejmin. Bio je enciklopedija znanja i učenjak koji se znanjem isticao u svim oblastima, a posebno na poljima akide, tefsira, fikha te arapskog jezika. U ovom kratkom eseju osvrnut ćemo se na neke od najistaknutijih karakteristika šejha Usejmina u njegovom ophođenju sa stjecateljima znanja.
Preveo i sažeo: Fahret Kadrić
Psihofizičke blagodati namaza 2
IslamBosna.ba – Znanstvenici su otkrili da se ljudska kika – gornji frontalni dio mozga (prefrontalni...
Psihofizičke blagodati namaza
Kod starijih osoba, nivo fiziološke aktivnosti je u padu. Kosti postaju tanje i osteoporoznije. Koža, također, postaje tanja i naboranija. Procesi obnavljanja u tijelu postaju sporiji, a imunološke reakcije ograničene. Rezervne funkcije svih vitalnih organa slabe i stariji su podložniji padovima i bolesti. Međutim, klanjači, postajući mukellefuni , ponavljanjem pravilnih tjelesnih pokreta tokom obreda poboljšavaju tonus i snagu mišića, snagu tetiva, fleksibilnost zglobova i kardio-vaskularne resurse.
Etika poslovanja u islamu
Generalno, prije svih opasnosti koje poslovnom čovjeku mogu da predstavljaju prijetnju po njegovu djelatnost, Islam stavlja opasnost od harama. Kako savremenom poslovnom čovjeku objasnitit šta je haram? Jednostavnim riječima, to je ono što je neko drugi zaslužio a ti prisvojio. Sve tudje, do čega se prevarom dolazi, može se nazvati haramom. Zašto je haram opasnost po posao čovjeka? Razlozi su brojni, ali mogu se nabrojati naupečatljiviji: ako si do tudjeg imetka došao prevarom, neko ?e na isti način dobiti tvoj imetak. Allah ne dopušta da nepravda ostane neriješena.
Da li postiti dan prije ili poslije Ašure?
U vjerodostojnom hadisu navodi se da je Ibn Abbas rekao: ''Kada je Poslanik, sallallahu alejhu ve sellem, postio Ašuru i naredio ashabima da poste ovaj dan, oni su kazali: 'Allahov Poslaniče, to je dan kojem židovi i kršćani povećuju posebnu pažnju!' Na to je Vjerovjesnik, sallallahu alejhu ve sellem, odgovorio: 'Naredne godine, ako Allah da, postit ćemo i deveti dan muharrema (tj. dan prije Ašure).'" Ibn Abbas kaže: "Poslanik, sallallahu alejhu ve sellem, nije dočekao narednu godinu." (Muslim)
Ljepota islama pri prenošenju vijesti
Među najzanimljivijim vijestima su danas one koje tretiraju bračne odnose poznatih ljudi. Kada vjernik zauzima stav o takvim pitanjima, on mora biti na tragu Kur'ana i sunneta, jer "čovjeku je dovoljno laži samo da prenosi sve što čuje", jasno nam poručuje Poslanik a.s.
Rekao je Gospodar Plemeniti:
"O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete." (El-Hudžurat, 6)
Bludnici ili mušrici
Ako hoće postupati po vanjskom značenju ovog ajeta onda će morati da dozvole bludniku da ženi mušrikinju, kao i bludnici da se uda za mušrika, što je veoma daleko razmišljanje, i predstavlja potpuno napuštanje islama. Možda će ovi reći da je ajet derogiran-mensuh po pitanju mušrika a i dalje je validan po pitanju bludnice!?
Slijeđenje strasti je najveći povod razilaženja među muslimanima
Osnovni razlog razilaženja se ne krije u različitosti u određenim shvatanjima, već je upravo strast ta koja podstiče da, onaj koji zastupa određeno mišljenje, bude uporan u njegovom propagiranju pa iako mu se prethodno i objelodanila prava istina. Dakle, radi se o tome da se postavlja lični ugled na jedan tas vage, a istina na drugi, prilikom čega se već od prije znalo da će neminovno prevagnuti tas koji zastupa ljudski ugled!
Ibn Hazm: O znanju
Kada znanje ne bi imalo nikakvu drugu vrijednost osim strahopoštovanja i ljubavi neznalica, kao i ljubavi i poštovanja učenih prema onom ko znanje posjeduje, bio bi i to dovoljan razlog da ga se traži. A da i ne govorimo o ostalim njegovim odlikama na ovom i onom svijetu. Na drugoj strani, da neznanje nema nikakve druge mane osim zavisti neznalice i njemu sličnih prema učenima, bilo bi i to dovoljan razlog da ga se nužno i odlučno izbjegava. A šta tek reći kada se imaju u vidu i ostale njegove mane na ovom i onom svijetu.
