Ebu Hamza

Ehlul-bejt je čist od razvrata[1]

Ehlul-bejt je čist od razvrata[1]

Odgovor na neistine koje o mut`a braku iznose šiitski autoriteti koji djeluju među Bošnjacima: Uzvišeni Allah rekao je: “Teško toga dana lažljivcima.” (El-Mutaffifun) I

bn Mes‘ud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Iskrenost vodi dobroti, a dobrota vodi u Džennet. Zaista čovjek iskreno govori (i radi) sve dok kod Allaha konačno ne bude upisan kao siddik (potpuno iskreni vjernik). Laž vodi u pokvarenost, a pokvarenost i griješenje vode u Džehennem. Čovjek koji stalno laže kod Allaha bude upisan kao teški lažljivac.” (Muttefekun alejhi)

Ovim se tekstom ne želi ulaziti u mnoge poznate rasprave oko autentičnosti i (ne)ispravnosti privremenog (mut`a) braka[2], koje su se odvijale između ehlis-sunneta i raznih islamskih sekti, s jedne, i šiita dvanaestoimamija (džaferija), s druge strane, već se njime želi ukazati na pojavu tumačenja šiitskih stavova i njihovo dokazivanje tekstovima i fetvama ehli-sunnetske uleme.

Očekuj izlaz i spas

Očekuj izlaz i spas (Aid
e-Karni) | Pokajanje.com

Tirmizi navodi jedan hadis u kojem se kaže: :“Najbolji ibadet jeste iščekivanje izlaza iz teške situacije. U Kuranu se, također, kaže: “A zar pra‐skazorje nije blizu?” (Hud, 81)

Pomalja se praskozorje onima koji su zapali u teške brige i jade. Stoga, sačekaj zoru i očekuj pobjedu od Onoga Koji pobjede daje.

Nasmiješi se

Nasmiješi se (Aid
el-Karni) | Pokajanje.com

Umjereni smijeh lijek je za sve brige i tugu. To je neobično moćna sila koja obveseljava ljudski duh i unosi vedrinu u srce. Ebu Derda je kazao: “Želim nasmijati čovjeka, kako bi rasteretio njegovo srce.” Najplemenitiji čovjek, Poslanik, s.a.v.s., smijao se toliko da bi mu se, ponekad, vidjeli sjekutići. Ovo ukazuje da je smijeh sredstvo pametnih i mudrih ljudi kojim liječe srce i dušu.

Prioritet prava ljudi nad pravima koja pripadaju samo Allahu

Prioritet prava ljudi nad pravima koja pripadaju samo Allahu
| AKOS

Vidjeli smo da je farzi-ajn ispred farzi-kifajeta, ali farzi-ajnovi se međusobno razlikuju. Pošto Šerijat u mnogim propisima potvrđuje dostojanstvo ljudskih prava, tako i u farzi-ajnu koji je vezan isključivo s pravom Uzvišenog Allaha može biti tolerancije, za razliku od farzi­ajna vezanog za prava ljudi. Ulema je rekla: Prava Uzvišenog Allaha temelje se na toleranciji, a prava robova temelje se na oprezu.

Bitno je biti Bošnjak – šerijatski stav u vezi sa izjašnjavanjem na predstojećem popisu stanovništva

semir__imamoviPosljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršen je u martu 1991.godine. Ovih dana u našoj zemlji vrši se probni popis stanovništva. Ove pripreme su uvod u dogo očekivani i prvi popis stanovništa u BiH, a koji će se sprovesti iduće godine. Tako će Bosna i Hercegovina dobiti svoj prvi popis stanovništva. I mi Bošnjaci prvi put u svojoj dugoj historiji imat ćemo  priliku da se izjasnimo i da nas popišu kao Bošnjake. Zbog svega navedenog predstojeći popis stanovništva podjednako je važan za Bosnu i Hercegovinu i za nas Bošnjake.

Piše: mr. Semir Imamović

O namazu, njegovoj važnosti i vrijednosti

O namazu, njegovoj važnosti i vrijednosti

Priredio: Abdulvaris Ribo

 

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Prvo za šta će čovjek na Sudnjem danu polagati račun jeste njegov namaz, pa ako bude nađeno da je potpun, upisat će se kao potpun, a ako od njega nešto bude nedostajalo, Allah će kazati: 'Vidite da li mu možete naći dobrovoljnih namaza?' Od njegovih dobrovoljnih namaza upotpunit će se ono što bude nedostajalo od farzova, i tako će se sva druga djela mjeriti.''[1]

Kriza islamske civilizacije: Četvrta deformacija – deformacija diskursa

KrizaIslamskeCivilizacije_naslovnaČetvrta opasna deformacija, koja je nanijela štete muslimanskom načinu mišljenja, osjećajima i psihologiji, bila je deformacija u samome diskursu, nastala u doba kad je došlo do podvajanja između islamske intelektualne elite i političke elite. To podvajanje i izolacija učenih doveli su do intelektualne nemoći koja je praktičnu misao, rasuđivanje (idžtihad), modernizaciju i kreativnost preokrenula u skolastičnu, zatvorenu misao koju zanimaju samo tekstovi. Nakon prvih stoljeća islama gotovo da nije bilo slobodnog rasuđivanja. Sve se pretvorilo u puko oponašanje u kojem je slabi tekst, ponekad i netačan, postao pojedinim učenjacima važniji od samog mišljenja.