IslamBosna.ba - Svi veliki povijesni prelomi povlače za sobom jače društvene potrese i preobraze koji kroz dalja stoljeća određuju životni put naroda. U sudbonosnim događajima, kakvi su primjerice danas, koji su uskovitlali suvremeno ljudstvo najbolje se odrazuje životna sposobnost i zrelost, odnosno slabost i trulost različitih skupina ljudskog društva kao i svih jedinki koje povezane jedinstvom etničkih ili vjerskih veza tvore dotične zajednice.
IslamBosna.ba - Neću kazivati o domoljublju niti idealima. Možda zato što ideali najčešće i ostanu samo ideali, pa je i misao o njima unaprijed turobna i teška. Možda neću iz inata, jer sve više vjerujemo da istinskim i neupitnim vrijednostima našeg boravka na Zemlji obavezno prethode njihove suprotnosti. Slijedeći to pogrdno i lahkomisleno uvjerenje, istina nam postaje potrebna tek onda kad nam sa svih strana zaprijeti laž, a domoljublje samo onda kad se upotpuni i postane očigledan naš manjak samosvijesti i samopoštovanja.
Na posljednjoj sjednici Rijaseta IZBiH, održanoj dan nakon terorističkog napada u Bugojnu, muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović poručio je da je vrijeme da se lična ljudska odgovornost prestane zaklanjati za onu kolektivnu i da se, osim direktnih počinilaca zločina u Bugojnu, s odgovornošću moraju suočiti i oni koji su svojim neradom i nekompetencijama doprinijeli događajima u Bugojnu.
IslamBosna.ba - Odgoj čovjeka je najveća i najhumanija zadaća čovječanstva. Svjedoci smo da naše društvo, pogotovo naše bošnjačko društvo prolazi kroz opasnu tranzicijsku krizu u svim segmentima. Na političkom planu, vjerskom, ekonomskom, a posebno na odgojnom planu. Mi smo naš odgoj sveli na ocjenu, ucjenu i prepuštanje drugima da odgajaju ono zašto smo mi zaduženi.Sama činjenica da smo preživjeli deset genocida direktno upućuje na činjenicu da se konačno moramo trgnuti i reformirati naš odgoj shodno hadisu: "Vjernika zmija ne može ujesti dva puta iz iste rupe."
Skupština općine Bijeljina, na sjednici održanoj 11. maja ove godine, usvojila je diskriminatorsku odluku o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata. Građani koji žive u prvoj i drugoj gradskoj zoni plaćat će puni iznos svih potrebnih taksi za legalizaciju, dok će oni koji žive u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj zoni plaćati samo 15 posto od tih iznosa.
IslamBosna.ba - Moj Alija, zar si dočekao da tvoji ljudi tvoje borce nazivaju teroristima
---
Nemalo pažnje izazvala je u prošli petak hutba hadži hafiza Ismeta ef. Spahića, zamjenika reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH (IZBiH), u sarajevskoj Carevoj džamiji. Njemu svojstvene, jednostavne, a duboko iskrene i dostojanstvene poruke o jadnom stanju u kojem se nalaze Bošnjaci, iskušenju "pokvarenih vladara" kod Bošnjaka, među kojima su i neki kojima "zaista ne bi dali ni dvije koze da čuvaju", snažno su odjeknule u javnosti.
IslamBosna.ba - Da se ne zaboravi i da ostane upamćeno: danas 6. 5. 2010. godine navršava se punih 60 godina od Cazinske bune ili ustanka u Krajini. Naime, u noći između 5. 5. i 6. 5. 1950. godine došlo je do oružane pobune seljaka iz srezova Cazin, Velika kladuša i Slunj.
Seljaci su se bunili protiv nepravednih i agresivnih metoda "narodne vlasti" prilikom "otkupa" poljoprivrednih proizvoda i protiv raznoraznih fizičkih i psihičkih maltretiranja odbornika "narodnih odbora" i predstavnika organa vlasti. U "ustanku" je učestovalo oko 720 lica, od toga 15-ak pravoslavnih, a ostalo muslimana.
Koja je granica na kojoj pluralizam mišljenja postaje autodestruktivan za nacionalno biće? Srpski i hrvatski političari ostvaruju zavidan nivo sučeljavanja mišljenja, polemika i općenito pluralizma, ali nikada ne dovode u pitanje onu crtu na kojoj su svi oni Srbi, odnosno Hrvati. Koja je to crta u bošnjačkom nacionalnom biću? Je li na toj crti Srebrenica?
Ako jeste, recimo, kako je moguće da jedan bošnjački političar misli kako je srbijanska Deklaracija o Srebrenici veliki korak, dok drugi misli kako je ta Deklaracija negacija genocida, samim tim što ne spominje pojam genocid? Kako možemo uspostaviti obavezujuću crtu za sve Bošnjake ako možemo dozvoliti da genocid u Srebrenici i bude i ne bude genocid? Zar na toj crti ne bi trebao biti i unutarbošnjački konsenzus o ciljevima ustavnih promjena, koje bi trebale ići ka slabljenju entitetskih granica, a ne ka uspostavljanju četiri entiteta, po jedan za Srbe i Hrvate, Sarajevo za sve, a onaj jedan, kao dva-tri pojasa Gaze, da bude rezervat za Bošnjake?! Zar može ijedan bošnjački političar pristati na takvo getoiziranje Bošnjaka?
Blok stranaka Bosanskohercegovačka podrinjska naroda stranka (BHPNS), BH Slobodni demokrati (BHSD) i Snaga Bosne (SB) okarakterisale su kao cinične reakcije iz RS-a na istup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića u Mostaru.
Često se može čuti konstatacija da će 21. stoljeće biti stoljeće religije ili, pak, stoljeće u kojem će religija imati važnu društvenu ulogu. Iz perspektive vjerujućeg čovjeka to, samo po sebi, ne bi trebalo biti sporno i problematično, čak štaviše. Kada je u pitanju islam, prvo desetljeće novog milenija ide u prilog takvim tvrdnjama.
Međutim, način i širi kontekst prisustva islama u javnosti izaziva, u najmanju ruku, zabrinutost i katkad zebnju. Posebno ako se ima na umu medijska dimenzija. Jer mediji sve manje informiraju, sve manje prenose vrijednosno neutralnu informaciju koja odražava različite pristupe i izvore. Mediji konstruiraju stvarnost, oni plasiraju sliku svijeta i vrijednosti prema svome ideološkom opredjeljenju, formiraju stavove i naklonost javnosti.
