IslamBosna.ba - Dok sam razmišljao o tome šta napisati povodom Dana državnosti BiH, nisam mogao a da se ne sjetim Husage Čišića koji je jedini od Bošnjaka na trećem zasjedanju AVNOJ-a, održanog u Beogradu ustao protiv potiranja bošnjačke nacije i negiranje našeg postojanja kao naroda.
Bošnjake povratnike u naselje Skočić, u općini Zvornik, prvi dan velikog Kurban-bajrama probudila je snažna automobilska buka te prijetnje „Ustajte, Turci! Bježite odavde!“ i slično, saopćilo je Udruženje za održivi povratak Podrinja.
Ako Bošnjaci nisu u stanju osigurati politički konsenzus na državnom nivou da se osnuje i moderno uzstroji Institut za bosanski jezik kao znanstvenu instituciju prvog ranga i osposobiti mlade kadrove kojima će bosnistika biti izvor i uvor, utok i iztok, polazišće i dolazišće, onda im ne treba ni ovaj surogat od instituta.
Piše: Safet Kadić (safetkadic@hotmail.com)
IslamBosna.ba- "Evropa bi morala biti ponosna što u njoj živi narod poput Bošnjaka..."
Kao što je i najavljeno, u nedjelju uvečer, 7. novembra, uspješno je predstavljena knjiga "Gdje sunce ne grije", autora Ibrahima Čikića, po mnogima najtragičnije ličnosti u čuvenom političkom procesu protiv bošnjačkog rukovodstva crnogorskog dijela Sandžaka 1994. godine u akciji "Lim". Promociju je organizirala bošnjačka omladina okupljena u udruženju "Unija mladih aktivista" (UMA), a u koorganizaciji s "Bošnjačko-demokratskim fondom" (BD Fond), u čijim je novootvorenim prostorijama kluba i održan skup.
Drugog aprila, na godišnjicu početka okupacije Bijeljine i zločina srbijanskih paravojnih formacija nad bošnjačkim civilima u ovom gradu, delegacije Islamske zajednice, nekoliko bošnjačkih udruženja, praćene porodicama stradalih, kao i malobrojnim Srbima, položili su cvijeće na centralnom spomeniku glavnog bijeljinskog trga, te Fatihom i minutom šutnje odali poštu nevino stradalim civilima. Ovaj spomenik je dosad označavao pomen srpskim oslobodiocima Bijeljine, ali je odlukom bošnjačkih organizacija ujedno postao i spomenik bošnjačkim žrtvama srbijanskih paravojnih formacija.
I u Sandžaku Bošnjačko nacionalno vijeće predstavlja najvažniju platformu pod čijim se okriljem okupljaju Bošnjaci. Međutim, izmedju Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje djeluje pod kontrolom ministra Sulejmana Ugljanina, i Mešihata islamske zajednice, čiji je centar u Novom Pazaru, već duže vrijeme postoje nesuglasice.
U organizaciji Zavičajnog kluba Bihor, održana je tribina na kojoj su uzeli učešće neki od vodećih bošnjačkih intelektualaca iz Crne Gore (koje iz opravdanih razloga necemo imenirat). Tema tribine je bila: nacionalna odrednica - BOŠNJAK ili MUSLIMAN.
U prvom dijelu tribine prisutni izlagači, a poglavito ugledni historičar (Š. R.) kojem želim posvetiti više pažnje, su na vrlo argumentiran i ubjedljiv način dokazali da je morbidno za nacionalni identitet uzeti odrednicu Musliman.
U protekloj predizbornoj kampanji uradili smo intervju sa najozbiljnijim kandidatima za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Prvo smo razgovarali sa Fahrudinom Radončićem, zatim sa Bakirom Izetbegovićem i evo sada sa dr. Harisom Silajdžićem.
Gospodine Silajdžiću, prije četiri godine Bošnjaci su glasali za Vas u velikom broju, dobili ste veliko povjerenje našeg naroda. Jeste li u proteklom mandatu opravdali povjerenje i očekivanja onih koji su glasali za Vas i smatrate li, odnosno očekujete li da opet dobijete barem približan broj glasova kao prije 4 godine?
Ulema i službenici Islamske zajednice kroz mnoga burna i tegobna vremena pokazali su svoju čestitost, hrabrost, odlučnost i spremnost da se zaštite osnovne ljudske i moralne vrijednosti i prava, ne samo naroda iz kojeg su potjecali nego svakog čovjeka ponaosob, dakle čovjeka kao najuzvišenijeg Božijeg stvorenja i nosioca dara i svetosti života.
Historija na svojim stranicama bilježi mnoge primjere hrabrosti i odlučnosti uleme, ali je također i činjenica da se ovi primjeri usljed nebrige i nemara prepušataju zaboravu i da, nažalost, ostaju skriveni i neprepoznati od šire javnosti.
U šest sati ujutro, 13. septembra 1995. godine, započela je operacija Sana 95 koju je vodio komandant Petog korpusa Atif Dudaković. Za četiri dana Peti korpus je prodro u dubinu oko 120 kilometara i raširio se na front od 170 kilometara.
A svega nekoliko mjeseci prije ovog oslobodilačkog pohoda na Peti korpus napale su Vojska Srpske Krajine, Vojska Republike Srpske, Vojska Jugoslavije i Narodna odbrana Fikreta Abdića. Atif Dudaković za Dane govori kako je Peti korpus iz odbrambenih položaja prešao u najveću ofanzivu Armije RBiH te priznaje da su predstavnici međunarodne zajednice od njega zahtijevali da zaustavi svoj oslobodilački pohod ili će upotrijebiti silu.
