Intervju: Kenan Musić
Omladina je nesumnjivo potencijal za velike i dobre procese u društvu. Ipak ne bi trebalo zanemariti činjenicu da nedovoljna briga za omladinu može rezultirati užasavajućim trendovima u društvu koji omladinu mogu učiniti teretom društvu. Pretpostavke su prisutne i okruženje je odgovarajuće za slobodan razvoj pozitivnih osobina ličnosti i zajednice. Nažalost i negativnostima su širom otvorena vrata tako da često vidimo da dominiraju u javnom životu.
Nova bošnjačka energija
Pokušaj SDP-ovog ministra za nauku i obrazovanje Emira Suljagića da u Kantonu Sarajevo diskriminira bošnjačku većinu i djecu koja pohađaju vjeronauku, ostat će upamćen kao historijski događaj u odrastanju bošnjačkog naroda, jer će se vrijeme dijeliti na prije i poslije, budući da Bošnjaci više neće biti onaj isti narod, izgubljen i mlitav, kakav su bili do maja 2011. godine.
Ovaj događaj je po dugoročnim refleksijama i značaju usporediv sa protestima mostarskih Bošnjaka 5. maja 1899., u povodu otmice djevojčice Fate Omanović iz zaseoka Kuti, koju su katolički misionari odveli u jedan samostan i pokrstili. Otmica Fate Omanović je prelila čašu gorčine u povodu višegodišnjeg maltretiranja i ponižavanja Bošnjaka, koji su do tada šutjeli i trpjeli. Formiran je odbor na čelu sa mostarskim muftijom Ali Fehmi ef. Džabićem, koji je bošnjačkom protestu protiv politike pokrštavanja dao organiziran karakter. Iz ovog protesta je nastao pokret za vakufsko-mearifsku autonomiju, kojim je začeto moderno političko djelovanje u Bošnjaka.
Mujo s Alipašinog Polja…
Tako sam ja na FTV-u s izjavom o vjeronauci prošao kao Mujo u onom davnašnjem vicu u kojem je nakon teškog saobraćajnog udesa na ekskurziji, probudivši se sav u zavojima u bolnici u Vladivostoku pitao medicinsku sestru da li je čitav. A ona mu, da ga utješi i uvjeri, kaže da jeste i da je vidjela kako mu (dolje) piše OLJA. A Mujo će na to kroz plač: "Šta bona čitav? Pa, pisalo je: MUJO S ALIPAŠINOG POLJA." (doc. dr. Dževad Hodžić, profesor etike, ahlaka i uvoda u filozofiju na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu)
Odluka ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Emira Suljagića o neocjenjivanju predmeta vjeronauka u osnovnim i srednjim školama KS naišla je na oštru osudu vrha Islamske zajednice, muftijstava, imama i hatiba, ali, ne treba zaboraviti, i na sramnu šutnju sa Fakulteta islamskih nauka koji se u svoj ovoj situaciji nijednom nije oglasio, iako u svom studijskom programu već više od petnaest godina školuje kadar za predavanje «spornog» predmeta! Umjesto toga, neki od profesora FIN-a, poput citiranog Hodžića, ušli su ili su nasilu uvučeni u javnu raspravu s krajnje snebivačkim, podaničkim i ucjenjenim diskursom držeći se nekakve samo sebi objašnjive «nepristrasnosti».
„Nagovorite se ljudima“ opravdala očekivanja
IslamBosna.ba - Ne postoji ni jedna zemlja na svijetu u ovom momentu u čijim se medijima i glasilima muslimani tretiraju na gori način kao što je to Bosna i Hercegovina. Tolika hajka, linč, govor mržnje, netolerancija i prostakluk kao od Sarajevskog paš(nj)aluka prema vjeri nije izgovorena i upućena ni u jednoj zemlji. Svi znamo kroz kakve su sve golgote prolazili muslimani nakon terorističkog napada na SAD, oni koji nisu imali nikakve veze sa navodnim počiniocima osim što dijele istu vjeru, ali vjerujem da su ovih petnaestak dana za Bošnjake bili teži od svih dosadašnjih.
Sloboda medija na poseban način
Emisija „Odgovorite ljudima“ ili bolje rečeno „Nagovorite se ljudima“ koja je emitovana u četvrtak, 19.05.2011. je koncipirana da su vjerske zajednice krive za sve probleme u BiH i da je jedini koji te probleme rješava od kako je svijeta ministar obrazovanja i nauke KS-a Emir Suljagić. Prije njega je bila samo diskriminacija, a od kako je on došao počelo je biti med i mlijeko. Gost je bio i Dino Mustafić, režiser. Pitam se šta ima režiser govoriti o Vjeronauci? Drugi put kada budu govorili o poljoprivredi treba da pozovu kustosa muzeja da i on nešto kaže na tu temu, ali podobni uvijek zovu sebi ravne – podobne.
Susreti bošnjačke omladine u Luksemburgu
IslamBosna.ba - Polovinom mjeseca maja (13., 14. i 15. maja) u Luksemburgu je održan susret bošnjačke omladine iz nekoliko zemalja Zapadne Evrope. Povod okupljanja bio je seminar Emocionalne inteligencije (EQ), >koji je organiziralo respektabilno bošnjačko omladinsko udruženje – Unija Mladih Aktivista (UMA). U prilogu koji slijedi, imat ćete priliku upoznati se sa zanimljivim detaljima sa tog značajnog skupa.
Seminar se odvijao tokom 3 dana: petak, subota i nedjelja. Trener seminara bio je uvaženi psiholog iz Bosne – Edin Tule, autor knjige „Socio-psihološke dimenzije Kur'ana“, koji je i više nego čest referent na seminarima i tribinama, kako na Balkanu, tako i u Zapadnoj Evropi. Učesnici seminara, njih 30, bili su mladi Bošnjaci i Bošnjakinje, među kojima vrlo zapažen broj studenata, magistara i doktoranata, sa prostora Belgije, Njemačke, Holandije i naravno Luksemburga. Seminar je održan u luksuznom odmaralištu, na krajnjem sjeveru Luksemburga.
Prvi dan seminara, petak, počeo je sa smještanjem i međusobnim upoznavanjem prisutnih. U opuštenoj atmosferi, u okruženju predivne prirode, učesnici su neformalno, a zatim i formalno kroz namjensku „igru/radionicu“ za tu priliku, provodili vrijeme u interaktivnoj atmosferi. Preostali dio večeri proveden je u zanimljivim razgovorima sa trenerom, tokom kojih su tretirane za omladinu vrlo značajne teme. Kako je atmosfera i razmjena podataka bila i više nego zanimljiva, sijelo je trajalo do 2 sata poslije ponoći.
Helsinški komitet za podršku komunizma
IslamBosna.ba- Nakon dolaska SDP-a na vlast umrlo je civilno društvo i umrla je opozicija u BiH i ko god bude drugačije razmišljao od vladajućeg režima bit će linčovan od podobnih medija, nevladinih organizacija i srodnih političkih opcija.
Nevladine organizcije su uz svoje privatne interese
Bilo je žalosno i smiješno što su neke nevladine organizacije, domaće i međunarodne, jedva dočekali da se okome na Vjeronauku, na reisul ulemu i Islamsku zajednicu.
Umjesto da su ACIPS, Zašto ne, Dosta, CCI i druge sdp-ovske nevladine organizacije iskazale izuzetnu zabrinutost zbog neformiranja vlasti na državnom nivou, zbog ozbiljnog poremećaja u državi BiH nakon što je SDP osvojio vlast, da upozore na ozbiljna kršenja ljudskih prava manjina kao npr. petnaest godina ubijanja starice nane Fate Orlović, da govore o ozbiljnim problemima obrazovnog sistema kao npr. univerzitetima u seoskim sredinama, korupciji u obrazovanju, opasnom miješanju politike u kadrovskom i svakom drugom snabdijevanju univerziteta, medijsku satanizaciju Suda i Tužilaštva BiH u Federaciji i RS-u BiH: iz RS-a Dodik, iz F BiH mediji naklonjeni SDP-u.
Porodica sa pet hafiza
17. aprila, 2011. godine u Elči Ibrahim-pašinoj medresi promovirane dvije sestre hafize Fatima i Aiša Bektaš. Dvadeset i pet hafiza travničke medrese. Porodica sa pet hafiza...
U nedjelju, 17. aprila, 2011. godine u hol Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku nakon klanjanja podne namaza proučena je hafiska dova novim hafizama, dvijema sestrama, Bektaš Fatimi, učenici prvog razreda Elči Ibrahim-pašine medrese i njenoj sestri Bektaš Aiši, učenici šestog razreda osnovne škole, kćerkama kurra' hafiza profesora Fadila Bektaša i hafize Džemila-hanume. Njihov brat Ahmed je također hafiz, a najmlađa sestra Merjem, učenica drugog razreda osnovne škole također uči hifz. Ovom hafiskom dovom Elči Ibrahim-pašina medresa je do sada dobila 25 hafiza Kur'ana Časnog.
Porodica hafiza
Nakon pozdravnih riječi dobrodošlice visokim gostima obratio se direktor Elči Ibrahim-pašine medrese mr. Muharem-ef. Dautović koji je govorio o uspjesima ove najstarije obrazovne ustanove u srednjoj Bosni, a posebice na planu hifza. «Malo je bosanskih porodica koje se mogu pohvaliti sa dva hafiza u svojoj porodici. Mi danas, u ovom nama datom vremenu i prostoru, u našoj Elči Ibrahim-pašinoj medresi, svjedočimo završetak hifza i dodjelu diploma za dvoje djece našeg profesora hafiza i muhaffiza brojnih učenika i učenica medrese. Ova porodica je po hifzu jedinstvena u BiH jer su svi članovi hafizi Kur'ana.
“Dan džamija” 1993. – 2011. godina
Braćo i sestre u islamu! Danas 03. džumade-l-uhra 1432.H., 06. maja 2011. godine, uz Allahovu, dželle še’nuhu, pomoć govorim na temu «Dan džamija” 1993. – 2011. godina. Podsjećanja radi, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je 2000. godine donio Odluku o obilježavanju 7. maja, «Danom džamija», jer je 07. maja 1993. godine u ranim jutarnjim satima minirana i porušena od strane srpskog agresora i domaćih srpskih zločinaca, Ferhadija džamija u Banja Luci. "Dan džamija", podsjeća na uništavanje svih džamija i drugih vakufskih objekata u Republici Bosni i Hercegovini u toku obje oružane agresije, sa istoka i zapada, u periodu 1992. - 1995. godina.
Ferhat-pašina džamija, sagrađena 1579. godine, centralni je objekat u Banja Luci i jedno je od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture, XVI vijeka. Džamija je dimenzija 18 m. X 14 m., vrh kupole je visok 18 m., a munara 43 m. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, a potom je uvrštena na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Džamija je djelimično uništena ekplozivom detoniranim 7. maja 1993. godine od strane srpskih zločinaca. Nakon prvog rušenja, vlasti Republike Srpske su organizovale potpuno rušenje i čišćenje terena na kojem se nalazio kompleks džamije. Kratko nakon rušenja Ferhadije, srušena je i obližnja sahat-kula, a ostaci ruševina su odvezeni na gradsku deponiju. Ferhadija je bila jedna od 16 Banjalučkih džamija, koje su tokom oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. - 1995. godine, do temelja porušene.
Ukidanje Vjeronauke kao signal nečije moći
IslamBosna.ba - Vjeronauku su uveli političari, a istjerati je samo mogu vjeroučitelji.“ Nebrojeno puta sam čuo ovu izjavu. Sa prvim dijelom se nikada slagao nisam, a sa drugim nekada da, a nekada ne. Da je bilo do politike, nikada se Vjeronauka uvodila ne bi i to mi je manje bitno u ovome svemu. Što se tiče druge strane priče, vjeroučitelja, objektivno, bilo je tu svakakvih iskustava, ali da je bilo gorih iskustava od drugih predmeta s tim se ne bih složio. Svi mi, na ovaj ili onaj način, imamo dodir sa školom; nastavnici, saradnici, roditelji, učenici, studenti... i skoro svi smo imali iskustva, vrlo često negativna sa nekim nastavnicima i predavačima. Niko nikada nije govorio da treba ukinuti Historiju, jer nastavnik Historije ne odgovara karakteristikama pravog nastavnika. Niko nikada nije pozvao na ukidanje bilo kojeg predmeta zbog toga što se neki nastavnici iz tog predmeta iživljavaju nad djecom, osim Vjeronauke, gdje se uvijek povuče pitanje: Da li vjeronauka treba i dalje da postoji? To je apsurd. Iako možda zvuči tendenciozno, ali ni jedan predmet nije tako brzo stao na svoje noge kao Vjeronauka. Iako veoma mladi kadrovi, nastavnici Vjeronauke u velikoj većini slučajeva su uspjeli postati izuzetni pojedinci u svojim kolektivima, kandidati za direktorske pozicije ispred svojih kolektiva (npr. elitna OŠ Harmani I u Bihaću), uspješni predavači svoga predmeta, službenici u raznim državnim, kantonalnim i općinskim službama i sl. Čitali smo po portalima, ali ne i gledali neke posebne osvrte na odluku ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarejevo Emira Suljagića, kojom nalaže svim osnovnim i srednjim školama da se ocjena iz Vjeronauka ne ubraja u opšti prosjek ocjena. O tome će se i dalje voditi diskusije, ali je neminovno da imamo potpunu sliku šta ova odluka jadnog Suljagića znači.
SAFF 292: Bošnjaci napraviše hrvatski entitet
Kolumna
Borba za opstanak
Bošnjaci napraviše hrvatski entitet
PIŠE: FATMIR ALISPAHIĆ
Za Komšićev boravak u Predsjedništvu, u prvom, a evo i u drugom mandatu, vezane su kriminalne okolnosti u koje je navučen bošnjački narod. Komšić se bira kao Hrvat, a ne kao Bosanac.
