Besjeda Bošnjacima, I dio (prof. dr. Ferid Muhić)
Bošnjaci! Ja, koji sam isto što i vi, govoriću vama, koji ste isto što i ja, samo ono što znam da je istina, i ništa vam neću slagati. Ljudi se boje reći istinu, a ne boje se slagati! Velika je njihova hrabrost prema Allahu džellešanuhu, i veliki je njihov strah od ljudi! Koliko takvi griješe! Ako ljude i prevare, Njega ne mogu prevariti, jer Allah sve zna, i zato zna da su slagali, a oni ipak lažu! Pa zar oni zaista ne znaju koga se treba plašiti, od čije kazne treba strijepiti, čije su zapovijesti dužni poštivati!?
Kao što smo konstatovali prilikom iznošenja činjenica vezanih za Sjeničku deklaraciju, muslimani Bošnjaci ovih prostora uvijek su, kada bi im se za to ukazala prilika, tražili ukidanje stanja koje je nastalo 1912. godine okupacijom Sandžaka od strane Srbije i Crne Gore, odnosno uspostavljanje autonomije za Sandžak.
Prvi odlazak na hadž iz Bosne zabilježen je 1557. godine, pune 94 godine nakon što su Turci u potpunosti zauzeli Bosnu i Hercegovinu. Taj prvi hadžija bio je neki Sarač Mehmed iz Šejh - Ferrahove mahale u Sarajevu (podatak iz lista "Preporod" od 15.06.1986. godine). Nije zabilježeno kada se vratio sa hadža niti kojim je putem hodio, a čak je nejasno i da li Sarač označava njegovo prezime ili njegovo zanimanje, kako je to tada bio običaj da se ljudi oslovljavaju.
Pored mnogobrojnih kulturnih i historijskih vrijednosti i dokumenata koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, posebno mjesto i značaj imaju vakufname vakfijje. To su isprave ili dokumenti o zavještanju nekog dobra, njegovu darovanju na naročiti način, od strane vlasnika, u odredene plemenite, uže ili općedruštvene svrhe. Govoreći o ovim dokumentima, koji se čuvaju u našoj Biblioteci, držimo da treba, nešto općenito reći o vakufu i vakufskim ispravama.
IslamBosna.ba- 
IslamBosna.ba-
IslamBosna.ba - Možda će ovaj naslov kod mnogih čitatelja, i muslimana i nemuslimana zvučati čudno, možda će ga mnogi odmah, bez ikakve nedoumice odbaciti i negirati i naslov i teoriju, smatrajući da je papino mjesto u društevnom poretku uzvišenije od običnog svijeta koji je morao plaćati džizju (porez) i da papina stolica ne ulazi u okvire sprovođenja islamskog zakona.
Krajiška historija je historija borbe, otpora, prkosa, krvi i slave. Na braniku Bosne i islama, stoljećima su ljuti Krajišnici kao lavovi čuvali ovaj dio Bosne od najezde raznih neprijatelja. Na ovim područjima poražene su sve moguće vojske koje su je napadale, a priča o ljutim krajišnicima i krajiškim legendama prepričavala se širom Bosne i Hercegovine. U toj borbi Krajišnici su iznjedrili mnoge junake, i Hrnjice, i Mustaj bega, Husku Miljkovića i mnoge druge. A među krajiškim junacima i gazijama posebno mjesto zauzima gazija golubijeg srca- šehid Izet Nanić ili jednostavno Komandant.
