Posljednja dječija bolnica u Gazi pred kolapsom
IslamBosna.ba – Er-Rantisi dječija bolnica u Gazi ostala je jedina ustanova koja još prima djecu, nakon što su okupacione snage bombardovale i zatvorile druge, među njima ed-Durra, en-Nasr, Kemal Advan, Indonezijsku i bolnicu u Bejt Hanunu.
U hodnicima ove bolnice majke sjede na podu ili na tankim madracima držeći bolesnu djecu u naručju. “Moje dijete trebalo bi biti u sigurnom i čistom prostoru, a ja sam ovdje na podu, bez mjesta za sjesti,” kaže Umm Issa Ebu Daf, čiji sin Azam ima visoku temperaturu i znakove pothranjenosti.
„Brinemo se i zbog bakterija i mikroba ovdje, jer su djeca jako osjetljiva. Lako dobiju temperaturu i razbole se. Ali, hvala Allahu na svemu,šta drugo da radimo? Ja bih trebala biti na bolničkom krevetu, a moje dijete na sigurnom, čistom mjestu, gdje prima odgovarajući tretman. A evo me, na podu, bez ijednog mjesta za sjesti,“ rekla je Umm Issa.
„Djeca su uskraćena za sve. Nema pelena, nema formule, nema adekvatnog liječenja. Čak ni hrane, ako ih želim nahraniti, nema ničega. Jedva se snalazim.“
Djeca bez hrane, lijekova i opreme
Zbog izraelske blokade i gladi, 361 Palestinac je do sada umro od izgladnjivanja, među njima 130 djece, a više od 43.000 mališana mlađih od pet godina pati od pothranjenosti. Samo u augustu zabilježeno je 185 smrti uzrokovanih glađu.
Bolnica er-Rantisi, koja ima kapacitet 30 kreveta, trenutno liječi 90 djece u jednom odjelu, trostruko više od mogućnosti. “Medicinski timovi su iscrpljeni, a djeca ne dobijaju njegu kakvu trebaju,” priznaje dr. Muhammed Madi, šef pedijatrije.
„Na primjer, kod dermatoloških oboljenja nemamo nikakve masti niti specifične lijekove na raspolaganju. Situacija je zaista teška,“ rekao je dr. Madi.
„Mnogo lijekova je potrebno i za hronične bolesti. Hronične bolesti poput bubrežnih oboljenja ili onih koje zahtijevaju biološke terapije, poput lijeka MabThera (koji se koristi za liječenje određenih autoimunih bolesti) nisu nam dostupne. Prisiljeni smo koristiti alternative, ali te alternative jednostavno nisu dovoljne.“
Prenatrpanost bolnica dodatno je dovela do „teške iscrpljenosti i umora“ među medicinskim osobljem, dodaje dr. Madi.
Medicinske sestre, koje bi u normalnim uslovima trebale brinuti o 6 do 10 pacijenata, sada su odgovorne za 25 djece u jednoj bolničkoj sobi.
„To rezultira fizičkom iscrpljenošću i psihološkim stresom za zdravstvene radnike ovdje u Gazi,“ naglašava dr. Madi.
„Medicinski timovi su iscrpljeni. Djeca ne primaju nivo njege koji im je potreban.“
Roditelji često sami obavljaju osnovne medicinske radnje, jer cijeli odjel raspolaže sa samo tri inhalatora koje koriste desetine djece. Zbog toga se bolesti prenose brže, a epidemije kožnih i respiratornih infekcija šire među najmlađima.
Život i smrt u rukama iscrpljenih roditelja
Dua el-Ladavi, majka petomjesečne bebe rođene tokom genocida, opisuje kako joj starija kćer pomaže priključiti inhalator jer medicinskog osoblja nema dovoljno. “Nema lijekova, nema opreme, bolesti se šire. Moj sin je rođen s 1,5 kilograma, sada s pet mjeseci ima težinu tek jednomjesečne bebe. Sve je to posljedica rata.”
Sličnu agoniju prolazi i Lara el-Batran, čija kćer ima teške respiratorne probleme: “Ovdje smo kao na jednosmjernom putovanju,nema povratka kući. Sami radimo stvari za našu djecu jer bolnica ne stiže.”
Upozorenja međunarodnih organizacija
Prema UNFPA, jedna od pet beba u Gazi rađa se prerano ili premala, a jedna od sedam treba hitnu neonatalnu njegu. Glad prijeti trudnicama i dojiljama: majke koje rađaju pothranjene ne mogu dojiti, a djeca rođena u takvim uvjetima nose trajne posljedice zaostajanje u razvoju, slab imunitet i hronične bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da su bolnice u Gazi već na 300% kapaciteta, a izraelski plan za potpunu invaziju i etničko čišćenje Gaze mogao bi prepoloviti broj bolničkih kreveta. To bi značilo katastrofu za desetine hiljada ranjenih, bolesnih i gladnih.
IslamBosna.ba
