Stručnjak upozorava na nemoguću operaciju ulaska u preostala uporišta Hamasa

IslamBosna.ba – Izrael se suočava s izuzetno složenim vojnim i strateškim izazovima u namjeri da zauzme ono što opisuje kao posljednja dva uporišta Hamasa u Pojasu Gaze. Ključno pitanje koje se postavlja jeste može li Izrael ostvariti ciljeve, posebno spašavanje zarobljenih vojnika, u situaciji kada ne postoji sigurno područje za evakuaciju više od dva miliona Palestinaca.
Prema ocjeni pukovnika Hatema Kerima el-Felahija za Al Jazeeru, Netanyahuove izjave o “predstojećoj operaciji” jasno otkrivaju da je okupator usmjeren na dva preostala lokaliteta pod kontrolom otpora. Ta dva lokaliteta su centralni Pojas Gaze – Dejr el-Belah, Megazi i Burejdž, te grad Gazu, u koji je izraelska vojska ušla na početku operacije, ali se kasnije povukla.
U tom kontekstu, pukovnik el-Felahi upozorava da izraelske vojne opcije uključuju pokretanje nove ofanzive na ova područja, što bi zahtijevalo masovnu evakuaciju stanovništva, slično onoj sprovedenoj u gradu Refah. Međutim, naglašava da je takav potez izuzetno vremenski zahtjevan, s obzirom na to da se u ovim zonama nalazi više od dva miliona ljudi.
S vojnog aspekta, operacija bi se mogla izvesti iz jednog ili dva pravca, uz angažman elitnih izraelskih divizija Divizije 162, koja djeluje na sjeveru pod komandom Južne komande, ili Divizije 36, koja djeluje u središnjem sektoru pod komandom Sjeverne komande
Prema njegovim riječima, zadatak će biti povjeren regularnim vojnim jedinicama, što ukazuje na ozbiljnost i kompleksnost planirane operacije.
Visoka cijena prodora
Govoreći o tvrdnjama Benjamina Netanyahua da će predstojeća operacija biti brza i odlučna, pukovnik el-Felahi izražava ozbiljnu sumnju u takvu mogućnost. Prema njegovim riječima, tempo operacije zavisi od niza faktora, a ključni među njima su: sposobnost izraelske vojske da ostvari najavljene ciljeve, uključujući: potpuno razbijanje Hamasove strukture, potpuno razoružanje, pristup infrastrukturi otpora i spašavanje izraelskih zarobljenika.
U povezanom razvoju događaja, el-Felahi upozorava na izuzetnu žestinu i složenost operacije, ističući da se u ciljanom području nalazi čitava zona izvan izraelske kontrole, koja sadrži potpuno funkcionalnu infrastrukturu palestinskih frakcija otpora i zone koje nisu bile pogođene prethodnim izraelskim napadima.
To, prema njegovoj procjeni, znači da će izraelska vojska platiti visoku cijenu za svaki pokušaj dubljeg prodora.
U vezi s pitanjem izraelskih zarobljenika, el-Felahi podsjeća da je načelnik Generalštaba Izraelske vojske, Eyal Zamir, ranije sugerisao da bi se cilj spašavanja zarobljenika trebao ukloniti iz operativnih prioriteta, zbog ekstremne složenosti zadatka te potrebe da Izrael angažuje sve svoje vojne kapacitete, što dodatno komplikuje mogućnost precizne i humanitarno održive akcije.
El-Felahi naglašava da uspjeh ili neuspjeh izraelskog cilja spašavanja zarobljenika zavisi ne samo od vojnih kapaciteta, već i od uputa koje izdaju palestinske frakcije otpora kao i načina na koji će se čuvari zarobljenika ponašati u trenutku kada se izraelska vojska približi tim lokacijama.
Ova dinamika dodatno komplikuje operaciju, jer reakcija otpora može biti odlučujuća za ishod.
Evakuacija – nerješiv problem
Najveći izazov, ističe, ostaje evakuacija. Premještanje više od dva miliona ljudi, među kojima su stariji, bolesni i amputirci, “realno je nemoguća”. Čak ni Refah ni ranije proglašena “humanitarna zona” ne mogu primiti više od 600.000 ljudi. To, prema njegovim riječima, čini masovnu evakuaciju praktično neizvodivom, što dodatno pojačava etičke i strateške dileme pred izraelskom vojskom.
Prema el-Felahiju, Netanyahuova žurba u pokretanju operacije proizlazi iz sve većeg međunarodnog i unutrašnjeg pritiska, što ga tjera da govori o “brzom kraju rata” uprkos ogromnim preprekama na terenu.
Izraelska vlada je prošlog petka usvojila postepeni plan za potpunu okupaciju Gaze i prisilno premještanje Palestinaca sa sjevera na jug, što bi, prema analitičarima, zatvorilo vrata bilo kakvim budućim pregovorima. Plan je izazvao osude arapskih i zapadnih država, koje ga vide kao ozbiljnu eskalaciju i kršenje međunarodnog prava.
Od 7. oktobra 2023, Izrael, uz podršku SAD-a, u Gazi provodi kampanju masovnog ubijanja, gladi, razaranja i prisilnog raseljavanja, uprkos međunarodnim apelima i naredbama Međunarodnog suda pravde. Bilans izraelske agresije dosegao je 61.330 mrtvih, 152.359 ranjenih, dok su hiljade nestale ili ostale bez krova nad glavom, a glad je odnijela brojne živote, uključujući desetine djece.
IslamBosna.ba