Palestinski fotoreporter na meti organizirane izraelske kampanje diskreditacije
IslamBosna.ba – U samo nekoliko dana, palestinski fotoreporter Enes Zejd Fatiha prošao je put od izbjeglice koji u opsadi i gladi Gaze traži hljeb za svoju djecu do glavne mete koordinirane izraelske propagandne kampanje koja ga opisuje kao “prerušenog aktivistu” i “inženjera Hamasove propagande”.
Dok više od 2,4 miliona ljudi u Gazi živi pod stalnim gladovanjem i prijetnjom istrebljenja, objektivi nezavisnih fotografa postali su gotovo jedini prozor svijeta u svakodnevnu katastrofu. No, ti isti objektivi, koji izazivaju sve veću međunarodnu pažnju, sada su na udaru kontra-propagande.
Izraelske institucije, uključujući ministarstva, službene agencije, strane novine i istraživačke centre, pokrenule su sistematsku kampanju diskreditacije, kojom se dovodi u pitanje vjerodostojnost palestinskih fotografa. Optužuju ih za insceniranje ili preuveličavanje prizora, što se odrazilo u službenim narativima koji tvrde da su snimci „lažirani“ ili „režirani“.
U ovom izvještaju, Al Jazeera putem tima Al Jazeera istrage otvorila je dosje napada na Enesa Fatihu i rekonstruirala priču od samog početka, nastojeći odgovoriti na sljedeća pitanja: Ko stoji iza kampanje podsticanja protiv njega? Zašto baš sada? Da li je Fatiha zaista snimao inscenirane prizore, kako tvrdi izraelski narativ? Ili je dokumentovao ono što Izrael ne želi da svijet vidi?
Prateći ključne naloge koji su pokrenuli ove tvrdnje, analizirajući strane izvještaje koji su ih usvojili, te ispitujući kontroverzne fotografije i snimke, ovaj izvještaj prati kako se kamera pretvorila iz sredstva dokumentacije u direktnu metu okupacije
Medijski napadi iz Njemačke i Izraela
Njemačke novine Süddeutsche Zeitung i Bild početkom augusta objavile su tekstove koji dovode u pitanje vjerodostojnost humanitarnih fotografija iz Gaze. Prema njihovim navodima, te slike izazivaju snažne emocije kod miliona ljudi, utiču na javno mnijenje i međunarodne politike, pa se postavlja pitanje: jesu li te fotografije namjerno kreirane da služe propagandi Hamasa?
Bild je otišao najdalje, svoj tekst je naslovio: „Ovaj fotograf promoviše Hamasovu propagandu“, direktno aludirajući na Enesa Fatiha, fotografa turske agencije Anadolija u Gazi. Fatiha je svojim objektivom zabilježio prizore gužve ispred punkta za distribuciju hrane unutar opkoljenog Pojasa.
Fatiha je postao meta koordinirane kampanje diskreditacije, u kojoj se tvrdi da njegove fotografije nisu autentične, već „režirane“ ili „selektivno prikazane“. Bild ga je dodatno optužio da je „politički aktivista prerušen u fotoreportera“, da sarađuje s turskom vladom i da djeluje u skladu s Hamasovom agendom. Optužbe su proširene i na međunarodne agencije koje koriste njegove fotografije, tvrdeći da su „pristrasne“ ili „namještene“.
Odgovor fotografa
Fatiha je na to odgovorio: „Ja sam slobodan novinar. Moja misija je dokumentovati istinu koja ne treba biti izmišljena. Prava laž je ono što neke medijske kuće pokušavaju plasirati.“ Također je negirao da ga je Bild kontaktirao, pozivajući ih da pokažu dokaze ako tvrde suprotno.
Na svom Instagram profilu, Fatiha je objavio niz fotografija iz različitih uglova istog događaja, jasno prikazujući ljude u redovima s praznim posudama, čekajući hranu, što direktno osporava tvrdnje o „inscenaciji“.
Optužbe su brzo prenijeli izraelski mediji, a u kampanju su se uključile i zvanične izraelske institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih poslova. Na društvenim mrežama su ga prozivali za “fabriciranje scena” i korištenje taktike “Pallywooda”, izraza kojim Izrael optužuje palestinske medijske radnike za insceniranje događaja radi diskreditacije Izraela.
Također se kampanji pridružila i Gaza Humanitarian Foundation (GHF), koja je promovisala isti narativ kroz izvještaje koji ne počivaju na profesionalno provjerenim dokazima. Umjesto toga, pozivala se upravo na istu distribuiranu fotografiju kao osnovu za generalizaciju svoje priče.
Agencija Anadolija je 24. jula objavila terenski izvještaj, prikazujući Fatiha kako se kreće kroz ruševine Deir el-Belaha, dokumentuje patnje raseljenih osoba, punkt za distribuciju hrane, kao i tragediju vlastite porodice koja je izbjegla sa sjevera do Deir el-Belaha.
Korištenjem tehnika obrnutog pretraživanja, tim Al Jazeere je uspio precizno locirati mjesto snimanja. Utvrđeno je da su fotografije nastale u kuhinji „Khola al-Badri Shahizai“, koja pripada Akademiji „Khair al-Nisa – Pakistan“. Riječ je o humanitarnoj organizaciji koja dokumentuje svoje aktivnosti putem zvaničnog Instagram profila i pruža obroke potrebitima u sjevernom i centralnom dijelu Pojasa Gaze.
Osim toga, Fatiha nije autor fotografije na naslovnici TIME magazina, objavljene početkom augusta, te da je ta tvrdnja izazvala široku globalnu reakciju. Istovremeno su se širile i druge tvrdnje koje sugeriraju da je prikazani prizor izmišljen i da zapravo ne postoji stvarna glad. iako je na društvenim mrežama tvrdilo suprotno. Riječ je o radu palestinskog fotografa Alija Džedallaha, koji je u izraelskom bombardovanju izgubio oca i četvero braće i sestara.
Kampanja je bila aktivna na platformi X, gdje je izraelski nalog (@VividProwess) komentirao fotografije riječima: “Lagali su vam. Nikada nije bilo gladi u Gazi. Sve su to laži osmišljene da vas uvjere kako je Izrael negativna strana. Svaka fotografija koju ste vidjeli, a prikazuje izgladnjelu djecu, je inscenirana. Mediji su povjerovali tim tvrdnjama i radikalizirali desetine miliona ljudi širom svijeta. Sve su to bile laži.”
Ovaj slučaj pokazuje kako je borba za narativ o Gazi sve intenzivnija, a kamera, nekada alat istine, postaje meta rata jednako kao i ljudi koji je nose.
IslamBosna.ba
