„Naša hrana iz naših ruku“: Gaza pokreće život iz pepela

IslamBosna.ba – „Počni s onim što imaš, zasadi što možeš, podijeli ono što proizvedeš“, rečenica koja nosi tračak nade i ljubav prema životu, izniklom iz ruševina rata i jecaja gladi.
„Naša hrana iz naših ruku“ je palestinska inicijativa u Pojasu Gaze, pokrenuta u maju 2025. kao narodni projekt koji nastoji vratiti poljoprivredu i uzgoj živine u domaćinstva, pretvarajući svaki dom u prostor za proizvodnju hrane. Cilj je ublažiti glad, ojačati otpornost i očuvati dostojanstvo Palestinaca usred rata istrebljenja i sistemskog izgladnjivanja.
Samoodrživost umjesto pomoći
Prema riječima veterinarskog savjetnika Sauda eš-Šave, cilj inicijative je ojačati lokalnu proizvodnju hrane, uključiti žene i djecu u uzgoj biljaka i domaćih životinja, smanjiti oslanjanje na pomoć i promovisati kulturu kućne poljoprivrede.
„Nastojimo uključiti sve društvene slojeve, a posebno pogođene porodice, raseljene, žene, djecu i starije“, rekao je eš-Šava za agenciju Sened. Inicijativa nema vremensko ograničenje, jer se zasniva na dugoročnoj promjeni ponašanja i svijesti.
Male površine, velika snaga
Cilj inicijative je pretvoriti krovove, dvorišta i čak posude u prostore za sadnju. Uzgajaju se povrće, kokoške, zečevi sve s pomoću osnovnih i improviziranih sredstava.
U formiran je tim stručnjaka od veterinara, agronoma, farmera, a među njima je i 200 volontera raspoređenih po sektorima i regijama. Oni dijele sjemena, savjete, prati se dostupnost sadnica i potrepština, a stanovništvo se potiče na međusobnu razmjenu resursa.
Izazovi svakodnevice
Inicijativa se suočava s brojnim izazovima: manjak tla, đubriva, sjemena, vode, lijekova za životinje, te ograničena mobilnost zbog izraelskih napada i evakuacija. Uprkos tome, interes građana raste, više od 200 ljudi se prijavilo za volontiranje u roku od samo dva dana.
Eš-Šava podsjeća da poljoprivreda ne mora biti vezana isključivo za zemlju koristi se hidroponika, slama, kompost, a savjetuje se i racionalna potrošnja vode.
Više od sadnje
„Ovo nije samo poljoprivredni projekt, nego čin otpora“, kaže eš-Šava. U trenutku kada je glad pretvorena u oružje genocida, a poljoprivreda uništena, ova inicijativa pokazuje da Palestinci odbijaju pokleknuti.
Prema podacima UN-ove agencije za hranu (FAO), više od 80% obradivog zemljišta u Gazi je uništeno, a samo 4,6% ostalo je dostupno za upotrebu. Preko 82% bunara također je izvan funkcije.
Prije početka rata, poljoprivreda je činila 10% ekonomije Gaze, uz više od 560.000 ljudi koji su živjeli od uzgoja i ribolova.
Danas, kad više nema tržišta ni opskrbnih lanaca, Gaza sadi svoj otpor i život vlastitim rukama.
IslamBosna.ba