Mogu li izraelske bombe zaista uništiti postrojenja poput Natanza i Forda?
IslamBosna.ba – U jeku najnovije vojne eskalacije, izraelske zračne snage izvele su napade na više lokacija unutar Irana, uključujući i nuklearna postrojenja, uz tvrdnje da su “otvorile put” ka uništenju iranskog nuklearnog programa. No, pitanje koje se nameće jeste: može li Izrael zaista uništiti ključna postrojenja poput Natanza i Forda, duboko ukopana i višestruko zaštićena?
Prema iranskim vlastima, napadi su uzrokovali “manje štete” na postrojenju Fordo, bez ikakvog nuklearnog curenja. Ipak, stručnjaci upozoravaju da sveobuhvatno uništenje takvih meta zahtijeva tehničke kapacitete koje Izrael sam nema.
Skrivena snaga Natanza i Fordoa
Iranska opoziciona grupa NCRI otkrila je 2002. godine da Iran gradi tajno podzemno nuklearno postrojenje u Natanzi. Kasnije je potvrđeno da je objekat namijenjen za obogaćivanje uranijuma. Natanza, najvažnije iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma, nalazi se na dubini od preko 50 metara ispod zemlje, unutar planinskog masiva, sa složenom mrežom podzemnih hodnika i bunkera. Prema podacima međunarodnih stručnjaka, postrojenje može da primi do 50.000 centrifuga, ključnih za proizvodnju nuklearnog goriva.
Na drugoj strani, Fordo, smješten oko 80 do čak 500 metara ispod planine, predstavlja još tvrđu metu. Prema riječima direktora IAEA Rafaela Grossija, ni najjače konvencionalne bombe možda ne bi mogle uništiti ovu bazu u jednoj misiji. Fordo je jedno od najzaštićenijih iranskih nuklearnih postrojenja. Zapadne analize sugeriraju da bi uništenje Forda zahtijevalo višestruke napade tokom više dana ili sedmica.
Izrael bez sredstava za ključni udar?
Iako je izraelski arsenal bogat modernim borbenim avionima (F-15, F-16, F-35), nema pristup američkoj GBU-57 “Mother of All Bombs”, bombi teškoj 15 tona namijenjenoj za razbijanje duboko ukopanih bunkera. Ove bombe mogu nositi samo američki bombarderi B-2 i B-21, koje Izrael ne posjeduje.
Napadi koje je Izrael izveo posljednjih dana koristili su, prema dostupnim snimcima, klasične bombe težine do 2.000 kilograma, koje mogu nanijeti površinsku štetu, ali ne garantiraju trajno onesposobljavanje postrojenja poput Forda.
Složenost iranske obrane
Iran je, kako navodi više izvora, izgradio mreže tunela sa pravim uglovima, koje sprečavaju ulazak krstarećih projektila pri velikim brzinama. Time je, prema izvještajima, stvorena arhitektura namjenski osmišljena da apsorbuje ili neutralizira napade iz zraka.
Uz to, iranske vlasti su sprečile pristup inspektora UN-a pojedinim novim dijelovima postrojenja, uključujući podzemne objekte u Natanzu, što izaziva dodatnu zabrinutost Zapada da se radi o skladištima visoko obogaćenog uranijuma.
Može li program biti zaustavljen?
Eksperti smatraju da čak i u scenariju gdje bi izraelske (ili američke) snage uspjele uništiti kompletna nuklearna postrojenja, Iran bi mogao ponovo pokrenuti program za manje od dvije godine, zahvaljujući iskustvu svojih naučnika i već postojećim rezervama.
Prošle izraelske operacije, od virusa “Stuxnet” do atentata na nuklearne fizičare,pokazale su se kao privremene prepreke. Danas Iran ima preko 400 kg uranijuma obogaćenog do 60%, čime se približava granici potrebnoj za pravljenje nuklearnog oružja.
IslamBosna.ba
