Gubitnici i profiteri “arapskog proljeća”
Institut za procjenu političkog rizika Geopolisiti napravio je, na osnovu podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), statističku analizu koja pokazuje da su pobune koje su ove godine zahvatile zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka pogođene zemlje, stajale preko 55 milijardi dolara, dok su u zemlje proizvođači nafte profitirali na revolucijama.
Najveću cijenu Arapskog proljeća platile su ekonomije Libije i Sirije, a slijede ih Egipat, Tunis, Bahrein i Jemen.
Međutim, postoji i druga strana medalje u ovoj priči. Bliskoistočni proizvođači nafte su profitirali od revolucija, jer je zbog njih došlo do povećanja cijena nafte.
Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Kuvajt su imali solidan rast bruto-društvenog proizvoda (BDP), prvenstveno zbog činjenice da je cijena sirove nafte skočila s 90 dolara po barelu, koliko je iznosila na početku godine, na 130 dolara, kolika je cijena bila sredinom maja. Poslije se cijena ustalila na 113 dolara po barelu.
“Za krajnji rezultat ‘arapskog proljeća’ možemo reći da je mješovit, ali uopšteno je pozitivan. Osim toga, produktivnost regije je do septembra ove godine bila jača za 39 milijardi dolara”, kaže se u izvještaju Geopolisiti.
(FoNet)
