Ovo su priznali neki federalni parlamentarci, dok su i federalni revizori u izvještaju o poslovanju Službe zajedničkih poslova FBiH, koja “drži” restorane i bifee u federalnim institucijama, upozorili da se dio troškova ugostiteljskih usluga pokriva iz budžeta FBiH i da nema dokumentacije koja bi potvrdila da su u cijene uračunati energenti i radna snaga, a ne samo namirnice.
Ipak, nepoznato je da li će i kada biti “realniji” cjenovnik u ovim restoranima po kojem kafa košta 0,5 KM, sendvič se može kupiti i za 1,5 KM, dok topli obrok košta nekoliko KM više.
Iz nevladinog sektora ističu da bi funkcionerima trebalo ili ukinuti naknadu za topli obrok kada već imaju jeftine menze ili osigurati širom FBiH takve menze jer bi i “obični” radnici željeli da se hrane kvalitetno, a jeftino. Inače, zakonom je propisano da topli obrok nosilaca funkcija i službenika iznosi jedan odsto od prosječne plate u FBiH, što je oko osam KM dnevno.
“Krucijalno je pitanje zašto je tamo jeftina hrana. Ako je to dobar biznis, zašto takvih restorana nema po svim gradovima. Državni službenici i funkcioneri primaju još naknade za topli obrok. Primaju ih i radnici koji pak nemaju mogućnost da jedu kvalitetno i jeftino. Radnici u privredi čak dobiju bonove za topli obrok da se hrane u menzama svog preduzeća”, istakla je Majda Behrem-Stojanov iz Nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa.
Gordana Bulić iz Saveza udruženja za zaštitu potrošača BiH smatra da je trebalo prvo da se funkcioneri izbore da radnici, koji stvaraju budžet, uopšte imaju topli obrok.
“Oni imaju obezbijeđen topli obrok, a pored toga imaju i jeftine servise, jeftinije nego u osnovnim školama. Pitanje je kako i zašto”, dodala je Bulićeva.
Slaviša Šućur, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, potvrdio je da su nerealno niske cijene u restoranu i da cijena mora pokrivati realne troškove.
“Nije nužno da restoran ima prihode. Bilo je inicijativa da se to promijeni, a vjerovatno će ih biti opet. Mogu i ja pokrenuti to pitanje. Vjerujem da je to jedna od stvari koje će Vlada FBiH pokrenuti radi rasterećenja budžeta”, rekao je Šućur, dok poslanik Marinko Čavara nije imao komentar na bagatelne cijene u restoranu “s obzirom na to da se bavi važnijim stvarima”.
U Službi zajedničkih poslova institucija FBiH, koja pruža ugostiteljske usluge u devet restorana i 27 bifea, tvrde da su u cijenu robe uračunati sirovina, energenti, radna snaga i PDV, te da one nisu tako niske. Dodali su da ima naznaka o povećanju cijene, ali ne zato što su sada nerealne, nego zato što dobavljači najavljuju poskupljenja, te da se čeka da novoizabrani direktor Službe Davorin Korać počne da radi prije donošenja bilo kakvih odluka o cijenama.
Neki poslanici ni ne znaju ko “drži” restorane, a mnogi se nisu zainteresovali da vide da li jedu i piju domaće proizvode ni nakon nedavnog poslaničkog pitanja Irfana Ajanovića koji je tražio odgovor kada će se u restoranu Parlamenta FBiH moći kupiti domaći proizvodi.
Prema podacima Službe zajedničkih poslova, veliki broj domaćih proizvoda u bifeima i restoranima zastupljen je u visokim procentima. Roba se bira preko tendera i domaća ima preferencijalni tretman. Ipak, domaće mlijeko i mliječni proizvodi zastupljeni su sa 49 odsto.
Poslanik Šemsudin Dedić kazao je da to nije u redu jer BiH ima velike proizvođače mlijeka i da bi radije da su cijene u restoranu veće, ali da su u ponudi domaći proizvodi.
Mišljenja i komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.
(nezavisnecom)
