Predavanje povodom izdavanja hadiske zbirke Musned imama Ahmeda

  

DRAGOCJEN DOPRINOS HADISU I HADISKOJ ZNANOSTI NA NAŠIM PROSTORIMA

Hadis je drugi izvor šerijatskog prava. Islam se bez njega u svojoj punini ne bi mogao ispravno razumjeti, a pogotovo se ne bi mogao primjeniti. On je u odnosu na Kur’an, ono što je tijelo u odnosu na dušu ili noć u odnosu na dan. Međusobno se isprepliću. Odvojiti hadis od Kur’ana znači, naprosto, odvojiti tijelo od duše i organizam učiniti beživotnim.
Znajući za takav odnos međusobne isprepletenosti i snažnog prožimanja ova dva temeljna izvora šerijatskog prava, neprijatelji islama su od najranijih vremena pokušavali ubaciti klicu sumnje u jedan od ova dva izvora, angažirajući se da disharmoniraju ovu idealnu sintezu sačinjenu praksom Poslanika islama, Muhammeda, s.a.v.s, a nadziranu i pomno čuvanu sveznanjem Gospodara svjetova!
Budući da su pokušaji devalviranja Allahove riječi ostali bez rezultata – jer je nemoguće univerzalnu riječ ugroziti, pošto ju je Gospodar Univerzuma zagarantirao čuvati i sačuvati od bilo kakvog falsifikata – onda se pribjeglo, za njih lakšem metodu: odvojiti tijelo od duše i islamsku misao učiniti jednodimenzionalnom, a to znači: mrtvom, statičnom i bez dinamične, progresivne i životne stvarnosti. To, ustvari, znači odvojiti je od njene prirode i pretvoriti u teoriju koja bi se samo izučavala i postala jedna od brojnih teorija koje su već nastale na nesavršenim racionalnim i intelektualnim ljudskim promišljanjima!
Logika onih koji nisu skloni islamu je, da ukoliko se ne može totalno uništiti, onda se bar može falsificirati njegova priroda i narav. Na taj način, ogledalo ljudske svijesti se može itekako poremetiti i u njemu dobiti lik koji ne liči na samoga sebe.
Obzirom da je čuvanje Kur’ana zagarantirano Allahovom objavom, onda se, što je sasvim razumljivo, prišlo falsificiranju hadisa i pokušaju ubacivanja brojnih sumnji u njegovu autentičnost.
Otuda se apokrifnost hadisa pojavila veoma rano. To je i bio temeljni razlog što je islamski ummet iznjedrio, do tada, nepoznati metod čuvanja istine kroz sened/lanac prenosilaca. I upravo taj sened/lanac prenosilaca hadisa je specifikum koji distancira Ummet Muhammeda, s.a.v.s, od drugih naroda. Samo u islamu se ovom metodologijom može od naših dana autentičnim putem stići do samoga Poslanika, s.a.v.s, njegove riječi i djela. Ovu mogućnost nemaju drugi narodi. Tako, npr, ni kršćani ni Židovi ne mogu vam donijeti autentičan lanac prenosilaca koji bi ih doveo do Musaa ili Isaa, a.s. Zbog toga i nema, niti može biti autentične riječi bilo koje religije danas u svijetu. To je privilegija samo Ummeta Muhammeda, s.a.v.s!
Naravno, isti slučaj bi se desio i sa ovim Ummetom, da Allah Uzvišeni nije nadahnuo prvu generaciju muslimana, da od prvih dana povedu vanrednu brigu o ovom nezaobilaznom izvoru njihove vjere. Tako Muhammed b. Sirin, poznati učenjak iz generacije tabi’ina, jasno potcrtava: Hadis je vjera, pa dobro provjerite od koga vašu vjeru uzimate!
I upravo na temeljima takve svijesti izgradiće se kriteriji koji neće dopustiti infiltriranje bilo kakve nesigurnosti, sumnje ili falsifikata u hadis i hadisku znanost.
Ako analiziramo odnos prvih generacija muslimana ustanovićemo da su svojom željom za saznavanjem hadisa ili njihovim provjeravanjem jasno dali do znanja da su do kraja bili svjesni vrijednosti ovog izvora.
Sva je sreća pa je islamski ummet imao u svakoj generaciji sjajne velikane koji su nastavili graditi svjetle staze koje su trasirale prve generacije muslimana.  S pravom ih Jezid b. Zurej’ naziva vitezovima i junacima.  On kaže: Svaka vjera ima svoje vitezove/junake, a vitezovi/junaci ove vjere su prenosioci hadisa!
Ebu Hanife, Malik, Šafija, Ahmed b. Hanbel, Buhari, Muslim, Tirmizi, Ebu Davud, Nesai i drugi, samo su predstavnici velikog broja islamskih velikana, koji su svojom predanošću ovoj znanosti, uspostavili tako precizne kriterije koji će onemogućiti svaki pokušaj ubacivanja falsifikata u ovu znanost, a da isti ne budu otkriveni.
Njihovo vanredno poznavanje prenosilaca hadisa, kritički osvrt spram svakog od njih, poznavanje teksta hadisa i skrivenih mahana u njemu, učinili su da danas tačno razlikujemo predaju koja seže do samoga Poslanika, s.a.v.s, od one koja je poturena i patvorena. Svaki od njih  je od svoje rane mladosti putovao od mjesta do mjesta, slušajući brojne učitelje i apsorbirajući znanje, koje će kasnije prenijeti na generacije koje dolaze.
Ahmed b. Hanbel, koji je  bio velikan hadiske i šerijatskopravne znanosti, svojom superiornom inteligencijom, suptilnom bogobojaznošću i poslovičnim entuzijazmom, udario je temelje hadiskoj znanosti i svojim angažmanom u ovom domenu ostavio neizbrisiv trag sve do Sudnjega dana.
Čvrstina njegove vjere, snaga argumenata koje je koristio i intelektualna profinjenost, učinili su ga neprobojnim zidom za novotarije koje su u to vrijeme nadirale, dok su ga iskušenja, koja su kulminirala zatvaranjem u tamnicu, učinile paradigmatičnim za generacije koje dolaze!
Njegov Musned, sa blizu 40.000 hadisa, jedno je od najznačajnijih i najkorisnijih hadiskih djela uopće. Kada se zna da je u svoj Musned uvrstio hadise iz njegove bogate riznice od fantastičnih 750.000 hadisa koje je bilježio i pamtio, onda tek uočavamo njegov stvarni kapacitet, genijalnu inteligenciju i paradigmatičnu upornost.
Zahvaljujući Allahu Plemenitom, pred nama se nalazi prvi tom ovog dragocjenog i nezaobilaznog djela iz području hadisa i hadiskih znanosti,  u prijevodu mladog i perspektivnog prof. Semira Rebronje. Ovaj pitki i prijemčljivi prijevod, popraćen sa ocjenom svakog hadisa od strane hadiskih eksperata i, ponekad, gdje je bilo potrebno, pojašnjenjem prevodioca, određenih termina ili dijelova hadisa, na najbolji način će doprinijeti našem boljem upoznavanju sa hadisom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a pogotovo kada se uzme u obzir da je ovo jedno od najvažnijih hadiskih djela, nakon čuvenih hadiskih zbirki, poznatih kao El-Kutubu-s-sitte.
Prof. Semir Rebronja je svojim dosadašnjim prevodilačkim poduhvatima pokazao svu raskoš prevodilačkog talenta, što potvrđuje i ovaj prvi tom Ahmedovog Musneda. Nadamo se, da će ovo dragocjeno i obimno djelo prevodilac privesti kraju i da ćemo se uskoro, zajedno s njim, radovati i posljednjem tomu kojeg će, u što ne sumnjamo, kvalitetno i savjesno prevesti.
Ako se po jutru dan poznaje, onda je očekivati od ovog mladog i sve kvalitetnijeg prevodioca, da će ovo izuzetno veliko i sjajno djelo, doživjeti svoj puni sjaj u njegovom prijevodu.
Na kraju, čestitajući prevodiocu na ovom hrabrom poduhvatu, čestitam i svim muslimanima Sandžaka na ovom projektu i toplo preporučujem čitateljima i ljubiteljima knjige da čitaju i iščitavaju ovo djelo, koje će, zasigurno, osvijeliti brojne horizonte naše znatiželje. 

Recenzija za knjigu Musned Ahmeda b. Hanbela, u prijevodu prof. Semira Rebronje u Zenici, 30. 11. 2010.                      
Prof. dr. Šefik Kurdić

 

KRATKA BIOGRAFIJA PREVODIOCA: 

Semir (Ismet) Rebronja, rođen 18.11.1982. godine u Novom Pazaru, gdje je i završio osnovnu školu, te medresu “Gazi Isa-beg” i Fakultet humanističkih nauka, odsjek za Arapski jezik i književnost. Trenuto je na doktorskim studijama na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odsjek za Arapsku književnost. Oženjen je i otac dvoje djece.
Radio u biblioteci “Gazi Isa-beg” od 2001. Do 2007. I od 2008. Do 2009. U periodu od 2007. Do 2008. Obavljao funkciju glavnog i odgovornog urednika Glasa isama, predavač Arapskog jezika u Medresi u Novom Pazaru od 2006. do 2008. godine, školske 2008./09., radi kao asistent na Fakultetu za islamske studije i Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru na predmetima Arapski jezik i Islamska civilizacija i kultura. Trenutno je angažovan kao saradnik u nastavi na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na predmetu Klasična arapska književnost.
Do sada je preveo preko 25 knjiga s arapskog jezika, autor brojnih tekstova i prijevoda u Glasu islama.