Islamske zemlje drže ključeve svjetske ekonomije no hoće li udružiti snage za politički utjecaj?

IslamBosna.ba – Islamske zemlje posjeduju ogromne ekonomske i strateške kapacitete koji ih kvalificiraju da igraju ključnu ulogu u oblikovanju globalnih politika. Ti potencijali obuhvataju prirodna bogatstva poput nafte i plina, ljudski kapital koji predstavlja snažnu demografsku silu, kao i strateški geografski položaj koji povezuje kontinente svijeta. Sve to im daje izuzetnu sposobnost da utiču na tokove međunarodne trgovine, ekonomije i politike, pod uvjetom da se vizije i interesi ujedine, prenosi Al Jazeera.

Bruto domaći proizvod

Kada se pogleda bruto domaći proizvod (BDP) nekih islamskih zemalja, jasno se vidi njihov ekonomski značaj i centralna pozicija u svjetskoj ekonomiji. Ove zemlje ne predstavljaju samo ogromna potrošačka tržišta, već posjeduju i velika prirodna bogatstva, razvijenu infrastrukturu i kvalifikovanu radnu snagu, što ih čini ključnim akterima u međunarodnoj trgovini i globalnim investicijama.

U nastavku slijedi pregled BDP-a nekih od najistaknutijih islamskih zemalja za 2024. godinu (prema procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda):

• Indonezija: 1,47 triliona dolara
• Turska: 1,34 triliona dolara
• Saudijska Arabija: 1,11 triliona dolara
• Malezija: 447 milijardi dolara
• Iran: 434 milijarde dolara

Ovaj ekonomski obim odražava ogromne mogućnosti za izgradnju strateških saveza i transkontinentalnih investicija, te potvrđuje da islamski svijet posjeduje kapacitete za utjecaj na globalnu ekonomsku i političku scenu, ukoliko se ti potencijali iskoriste koordinirano i promišljeno.

Najvažniji resursi i ekonomska oružja islamskih zemalja

Prvo: Nafta Arapske i islamske zemlje spadaju među najveće svjetske proizvođače nafte. Među najistaknutijim državama, prema platformi Petrochem Expert, nalazi se:

Kraljevina Saudijska Arabija

Nivoi proizvodnje: Saudijska Arabija dnevno proizvodi oko 10 miliona barela nafte, što je svrstava među najveće proizvođače i izvoznike nafte na Bliskom istoku, ali i među vodeće svjetske proizvođače.

Rezerve: Saudijska Arabija posjeduje najveće potvrđene rezerve nafte na svijetu više od 260 milijardi barela.

Irak

Nivoi proizvodnje: Irak se ubraja među glavne proizvođače nafte, s dnevnom proizvodnjom od oko 4,5 miliona barela. Uprkos izazovima, naftni sektor u zemlji bilježi značajan rast posljednjih godina.

Strateške rezerve: Irak ima oko 145 milijardi barela potvrđenih naftnih rezervi, što ga čini zemljom s drugim najvećim rezervama u regiji.

Ujedinjeni Arapski Emirati

Nivoi proizvodnje: Ujedinjeni Arapski Emirati proizvode oko 4 miliona barela nafte dnevno, čime se svrstavaju među najznačajnije proizvođače u regiji.

Rezerve: Zemlja raspolaže s oko 100 milijardi barela potvrđenih naftnih rezervi, što joj daje snažnu poziciju u globalnoj energetskoj politici.

Kuvajt

Nivoi proizvodnje: Kuvajt dnevno proizvodi oko 3 miliona barela nafte, čime održava status jednog od najvećih proizvođača nafte u regiji.

Rezerve: Kuvajt posjeduje oko 101 milijardu barela potvrđenih rezervi, što ga čini jednim od ključnih aktera u svjetskom naftnom sektoru.

Iran

Nivoi proizvodnje: Proizvodnja nafte u Iranu varira zbog geopolitičkih faktora i međunarodnih sankcija, ali se kreće oko 3,5 miliona barela dnevno.

Strateške rezerve: Iran posjeduje četvrte najveće potvrđene rezerve nafte u svijetu, koje se procjenjuju na oko 157 milijardi barela.

Globalni utjecaj: Kao ključni član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), arapske i islamske zemlje, uključujući Iran, igraju presudnu ulogu u oblikovanju globalnih naftnih politika i stabilizaciji tržišta.

Drugo: Plin

Prema istraživanjima kompanije Rystad Energy, očekuje se da će:

Arapske i islamske zemlje na Bliskom istoku postati drugi najveći proizvođač plina u svijetu do 2025. godine, odmah iza Sjeverne Amerike. Proizvodnja plina u regiji porasla je za oko 15% od 2020. godine.

Zemlje regije trenutno proizvode oko 70 milijardi kubika plina dnevno, a očekuje se da će taj broj porasti za 30% do 2030. godine i 34% do 2035. godine, zahvaljujući značajnim razvojnim projektima u Saudijskoj Arabiji, Iranu, Kataru, Sultanatu Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Do 2030. godine, regija će dodati još 20 milijardi kubika dnevno, što je ekvivalentno polovini trenutne potražnje za plinom u Evropi.

Tri zaljevske zemlje, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, predvode ovaj rast zasnovan na plinu. Ambiciozni projekat proširenja polja Sjever u Kataru trebao bi povećati kapacitet proizvodnje tečnog prirodnog plina za 80%, sa 77 na 142 miliona tona godišnje do kraja decenije.

Trenutno Iran prednjači u proizvodnji plina na Bliskom istoku, s oko 25 milijardi kubika dnevno, slijedi Katar sa 16 milijardi, a zatim Saudijska Arabija sa 8 milijardi kubika dnevno.

Ostala ogromna bogatstva

Pored nafte i plina, arapske i islamske zemlje obiluju i drugim prirodnim bogatstvima, poput fosfata, kalijeve soli, uranijuma, rijetkih elemenata, zlata i drugih resursa, što ih čini svjetskim skladištem i ekonomskim srcem planete.

Primjera radi, fosfatne rezerve u arapskim zemljama otkrivaju izuzetno geološko bogatstvo koje je ovu regiju učinilo ključnim igračem na globalnom tržištu koje po značaju nimalo ne zaostaje za tržištem nafte i plina.

Prema najnovijim podacima koje je objavila platforma Taqa sa sjedištem u Washingtonu, sedam arapskih zemalja zajedno posjeduju oko 59,75 milijardi tona potvrđenih fosfatnih rezervi, dok se ukupne rezerve procjenjuju na 74 milijarde tona. Ova količina predstavlja 80,7% ukupnih svjetskih rezervi, što dodatno potvrđuje geopolitički značaj regije u globalnim ekonomskim odnosima.

Međunarodna trgovina

Arapske i islamske zemlje igraju ključnu ulogu u međunarodnoj trgovini, jer se neke od njih ubrajaju među najveće izvoznike i uvoznike na svijetu. Tome doprinose njihova prirodna bogatstva, strateški geografski položaj i ogromna tržišta.

U nastavku slijedi kratak pregled vanjskotrgovinske razmjene nekih od najistaknutijih islamskih zemalja, što dodatno potvrđuje njihov rastući značaj u globalnoj ekonomiji:

Indonezija

Ukupna trgovina u 2024. godini: oko 498,36 milijardi dolara, uz godišnji rast od 3,68%, prema podacima platforme ARC-group

• Ukupan izvoz: 264,7 milijardi dolara
• Ukupan uvoz: 233,7 milijardi dolara
• Trgovinski suficit: 31 milijarda dolara
• Glavni trgovinski partneri: Kina, ASEAN (Udruženje zemalja jugoistočne Azije), Sjedinjene Američke Države

Malezija

Ukupan obim međunarodne trgovine Malezije u 2024. godini dostigao je rekordnih 2,879 triliona malezijskih ringita, uz godišnji rast od 9,2%, prema podacima Malezijske agencije za razvoj vanjske trgovine (MATRADE).

• Ukupan izvoz: 1,508 triliona ringita (316,68 milijardi dolara)
• Ukupan uvoz: 1,371 triliona ringita (287,91 milijarda dolara)
• Trgovinski suficit: 77 milijardi dolara
• Glavni trgovinski partneri: ASEAN (Udruženje zemalja jugoistočne Azije), Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Tajvan

Turska

U 2024. godini, ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene Turske iznosila je oko 605,86 milijardi dolara, prema podacima Turskog statističkog instituta i Ministarstva trgovine.

• Izvoz: rekordnih 261,855 milijardi dolara
• Uvoz: 344,020 milijardi dolara
• Trgovinski deficit: 82,22 milijarde dolara
• Glavni trgovinski partneri: Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo

Saudijska Arabija

• Izvoz: Vrijednost ne-naftnog izvoza Saudijske Arabije u 2024. godini iznosila je oko 515 milijardi saudijskih rijala (približno 137,29 milijardi dolara), prema izvještaju agencije Reuters
• Uvoz: Vrijednost uvoza iznosila je oko 232,81 milijardu dolara, prema platformi Trading Economics, na osnovu podataka UN-ove baze COMTRADE
• Glavni trgovinski partneri: Kina, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati

Ujedinjeni Arapski Emirati zabilježili su ukupnu vrijednost vanjske trgovine od 5,23 triliona dirhama (oko 1,424 triliona dolara) u 2024. godini, što predstavlja rast od 49% u odnosu na 3,5 triliona dirhama (949 milijardi dolara) iz 2021. godine, prema izvještaju “Perspektive i statistike svjetske trgovine” koji je objavila Svjetska trgovinska organizacija, a prenijela agencija WAM.

• Vrijednost izvoza: 603 milijarde dolara (2,2153 triliona dirhama)
• Ukupan uvoz: 539 milijardi dolara (1,9802 triliona dirhama)
• Obim ne-naftne trgovine (izvoz + uvoz): oko 3 triliona dirhama (817 milijardi dolara) u 2024. godini, prema agenciji Reuters

Iz svega navedenog jasno je da arapske i islamske zemlje posjeduju ogromne resurse i razvijenu globalnu trgovinu. Stoga se nameće ključno pitanje:

Da li islamske zemlje mogu koristiti svoja ekonomska sredstva kao oružje u suočavanju s Amerikom i Izraelom?

Odgovor glasi: teoretski da, a praktično se to već dogodilo u jednoj od najvažnijih savremenih historijskih prekretnica, tokom Oktobarskog rata 1973. godine. Tada su arapske zemlje, predvođene Organizacijom arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC), na čelu sa Saudijskom Arabijom, upotrijebile naftu kao sredstvo političkog pritiska. Uvele su embargo i smanjile proizvodnju prema zemljama koje su podržavale Izrael, prvenstveno Sjedinjenim Američkim Državama i nizu zapadnih država.

Ova strategija dovela je do globalne naftne krize 1973. godine, koja je izazvala nezapamćen rast cijena energije i ozbiljno pogodila ekonomije velikih industrijskih sila. Time je otkrivena strateška moć nafte u međunarodnim odnosima i ravnoteži snaga.

Cilj nije bio samo demonstracija ekonomskog utjecaja, već i politički pritisak za povlačenje Izraela s okupiranih teritorija i priznanje legitimnih palestinskih prava. Ova kriza ostaje praktičan primjer kako prirodni resursi i koordinisane ekonomske politike mogu promijeniti globalne političke odnose.

Ali, da li arapske i islamske zemlje danas mogu učiniti isto, posebno nakon izraelskih prijetnji o uspostavi „Velikog Izraela“ i izraelskog napada na Dohu?

Odgovor na ovo pitanje prepušten je liderima i državnicima islamskih zemalja okupljenim u Dohi, jer su upravo oni najpozvaniji da procijene geopolitičke okolnosti i odluče o vrsti i prirodi odgovora na prijetnje koje pogađaju cijeli ummet.

IslamBosna.ba