Od Jarhanpura do Gaze: Alegorija u filmu Superman (2025)
IslamBosna.ba – U novom Superman filmu Jamesa Gunna, sofisticirana vojska napada nevine civile s druge strane granične ograde, dok dječiji životi vise o koncu, piše William Mullally za The National.
Ako vam ta slika priziva u misli rat između Izraela i Gaze, onda niste jedini.
Objave na društvenim mrežama tvrde da je film kritički odgovor na izraelske postupke u Gazi.
Film je „vrlo antiizraelski“, navodi se u recenziji s pet zvjezdica na aplikaciji Letterboxd, koja je prikupila gotovo devet miliona pregleda na različitim platformama. Druga objava, s 11 miliona pregleda na mreži X, tvrdi da je kritika izraelske politike u filmu „vrlo eksplicitna i direktna”.
Politička poruka koju film navodno nosi već je izazvala kontroverze. Gunn je za The Times izjavio da je film „o politici“ i „moralu“, te da predstavlja „priču o imigrantu“, što je izazvalo negodovanje među pristalicama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih široko zasnovanih antiimigracionih politika.
Ni Gunn, niti bilo ko iz glumačke ili produkcijske ekipe, nije javno tvrdio da je priča vezana za Izrael ili Palestinu, ali gledaoci su ukazali na jednu od glavnih narativnih linija filma kao na alegoriju genocidnog rata nad Pojasom Gaze.
Ali, da li je film zaista o Izraelu i Palestini? Svakako se može tako tumačiti… Hajde da to razložimo, slijede manji spojleri.
Film počinje tri sedmice nakon što je Superman (David Corenswet) spriječio da izmišljena država Boravija, za koju se navodi da je saveznik SAD-a, izvrši invaziju na izmišljenu državu Jarhanpur.
Boravija ima sofisticiranu i snažno naoružanu vojsku zahvaljujući podršci SAD-a, dok je Jarhanpur siromašna država koja može vrlo malo učiniti da se odbrani.
Na početku priče, novinarka Lois Lane (Rachel Brosnahan) intervjuira Supermana o njegovim postupcima u Boraviji, dijelovi tog intervjua prikazani su i u trejleru za film.
„Ministar odbrane kaže da će ispitati tvoje postupke“, kaže Lois Supermanu. Superman odgovara: „Moji postupci? Spriječio sam rat.”
Trejler za film prikazuje scenu iz sukoba između Boravije i Jarhanpura, na strani Boravije nalaze se tenkovi, vojna vozila i vojnici sa automatskim oružjem, dok su na strani Jarhanpura nenaoružani civili koji bježe da sačuvaju vlastiti život.
Iako postoje i drugi stvarni sukobi koji odražavaju ovu dinamiku, postoji jedan razlog zbog kojeg se čini da je film više inspirisan odnosom Izrael–Palestina nego, recimo, Ukrajina–Rusija. Boravijci su prikazani kao etnički bijelci, dok su Jarhanpurci nebjelačke boje kože.
Kažu da je plan Boravije projekt naseljeničkog kolonijalizma, koji ima za cilj da raseli autohtone Jarhanpurce i proširi teritoriju Boravijskog entiteta. Vizualni elementi prizivaju prizore iz sukoba u Gazi, smješteni u sušnom pejzažu, gdje su žene odjevene skromno.
U nekim scenama, Jarhanpurci prilaze granici između dvije teritorije, metalnoj ogradi, a muškarci, žene i djeca marširaju držeći štapove i kamenje u rukama, dok s druge strane Boravijci uperuju puške u njih. Jedan mali dječak drži zastavu Supermana, nadajući se spasenju dok vojnici prilaze.
Rasprave između likova u filmu također odražavaju stvarne debate o Izraelu i Palestini. U jednoj sceni Lois i Superman raspravljaju o moralnosti njegove intervencije; Lois iznosi odbranu Boravije, smatra da nekontrolisana vlada Jarhanpura može biti odgovorna za buduće krvoproliće, što odražava argumente usmjerene protiv Hamasa. Superman, prikazan kao idealista, vjeruje da je zaustavljanje sukoba jedini način da se spasu nevini životi.
Sukob između Boravije i Jarhanpura ostaje centralna tema tokom cijelog filma, pri čemu vođa Boravije Vasil Glarkos (Zlatko Burić), koji fizički podsjeća na izraelskog okupacionog premijera Benjamina Netanyahua, sarađuje s glavnim negativcem filma, Lexom Luthorom (Nicholas Hoult). Lex, ključni akter Boravijske agresije, planira da prisvoji dio Jarhanpura za sebe.
Lex Luthor je još od 1980-ih godina direktno oblikovan prema liku američkog predsjednika Donalda Trumpa.
„Naravno, Donald Trump je bio naš uzor,“ rekao je scenarista Supermana John Byrne za Daily Beast 2016. godine. Godinama kasnije, DC Comics je objavio „neovlaštenu biografiju“ Lexa Luthora, s naslovnicom oblikovanom po uzoru na originalnu koricu Trumpove knjige The Art of the Deal.
Tajming filma također se podudara s izraelskim ratom na Pojasom Gaze. Gunn je pisao scenarij u vrijeme napada Hamasa u oktobru 2023. godine, navodeći da je do decembra te godine završio 99 posto posla. Snimanje je počelo 29. februara 2024. i završeno je u julu.
Gunn je tokom tog perioda komentarisao sukob, iako neizravno. Prije početka produkcije, egipatski komičar Besim Jusuf objavio je da je izgubio ulogu u filmu zbog svojih komentara o ratu Izraela nad Pojasom Gaze. Gunn je u februaru 2024. pojasnio da Jusufu uloga nikada nije formalno ponuđena, iako su razgovarali o toj mogućnosti.
Gunn je na Threads-u napisao: “Nema spora. Besim i ja smo razgovarali i među nama je sve u redu. Razumijem kako je on mogao shvatiti neke stvari (što je jasno rekao u svom intervjuu), a ja sam mu ispričao cijelu priču.”
Iako je Gunn ostao nejasan kada su u pitanju stvarne paralele u filmu, a i Boravija i Jarhanpur su se tokom godina pojavljivali u stripovima, teško je zamisliti da sličnost s odnosom Izrael–Palestina nije namjerna.
IslamBosna.ba
