Izraelsko-američki plan za restrukturiranje kampova: Nur Šems kao eksperimentalni model

IslamBosna.ba – Dok izraelske okupacione snage već više od 150 dana vode ofanzivu na izbjeglički kamp Nur Šems u Tulkeremu, sve su jasniji obrisi izraelsko-američkog plana koji ima za cilj restrukturiranje palestinskih kampova na Zapadnoj obali. Kamp Nur Šems, koji je pretrpio ogromna razaranja i masovno raseljavanje, prema dostupnim informacijama, postaje model za testiranje šireg plana transformacije kampova – iz simbola prava na povratak u strogo nadzirane urbane četvrti pod kontrolom Palestinske samouprave.

Prema izvještajima hebrejskih medija, u kampu Nur Šems planira se sprovesti pilot projekat: nakon završetka vojne operacije „Gvozdeni zid“, Izrael bi dopustio ograničeni povratak sigurnosnih snaga Palestinske samouprave, ali uz zadržavanje potpune okupacione kontrole nad operacijama hapšenja i atentata. Uvjet za „uspjeh“ tog prijelaza, kažu okupacioni zvaničnici, nije politička saglasnost, već sposobnost snaga samouprave da održe sigurnost u skladu s okupacionim kriterijima.

Ovaj proces prati i administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, čiji izaslanici su nedavno posjetili kamp. Washington smatra povratak Palestinske samouprave „manjim zlom“ naspram širenja utjecaja Hamasa i Islamskog džihada u kampovima.

Raseljavanje i razaranje kao uvod u „reorganizaciju“

Od oktobra 2023, izraelska okupaciona ofanziva u Nur Šemsu rezultirala je ubistvima 13 civila, među kojima su dijete i dvije žene, jedna u osmom mjesecu trudnoće. Više od 25.000 stanovnika je raseljeno, 400 kuća potpuno uništeno, dok je više od 2.500 objekata djelimično oštećeno.

Cilj ove operacije, upozoravaju analitičari, nije samo vojni, riječ je o pokušaju brisanja političke i simbolične dimenzije izbjegličkih kampova, koji su decenijama predstavljali živu manifestaciju palestinskog prava na povratak.

Stanovnici odbijaju „grad bez sjećanja“

Reakcije stanovnika Nur Šemsa na ove planove su oštre. Mnogi ih vide kao realizaciju okupacione vizije – kamp bez političkog identiteta, „pretvoren“ u kvart s asfaltiranim ulicama, bez prava povratka, bez historije, bez života.

Nihad Šaviš, direktor Komiteta za usluge u kampu, odbio je učešće u konsultacijama s američkim i palestinskim zvaničnicima. „Nećemo prihvatiti da se asfaltiraju ulice na ruševinama naših domova. Mi tražimo povratak svih raseljenih i obnovu kampa kakav je bio.“

I drugi stanovnici dijele ovo mišljenje. „Ne trebaju nam viseće bašte umjesto naših domova“, poručuju, „ne želimo nove zgrade koje brišu tragove našeg postojanja“.

Politička tišina i strah od presedana

Prema procjenama analitičara, ako se model Nur Šems pokaže „funkcionalnim“, Izrael bi ga mogao proširiti i na druge kampove Dženin, Balata, pa i cijelu Zapadnu obalu.

Imad Ebu Avad, stručnjak za izraelska pitanja, tvrdi da se iza svega krije planirano razaranje ideje izbjeglištva: „Pretvaranje kampova u urbane četvrti dio je pokušaja da se izbriše sjećanje na Nakbu i iskorijeni simbolička vrijednost prava na povratak.“

Upozorava da se odvija tiha, ali sistemska deportacija: „Od oktobra prošle godine, više od 40.000 Palestinaca protjerano je s teritorije Zapadne obale.“

Za porodice iz Nur Šemsa, koje su izgubile domove, izbor je jednostavan i tragičan: ili se vratiti u uništeni kamp, ili prihvatiti ‘viziju’ u kojoj više ne postoje.

IslamBosna.ba