Iran razmatra zatvaranje Hormuškog moreuza – Washington: “To bi bilo samoubistvo”
IslamBosna.ba – Teheran razmatra zatvaranje strateškog Hormuškog moreuza, što bi moglo izazvati globalnu krizu u snabdijevanju energentima, dok je Washington upozorio da bi takav potez predstavljao “samoubilačku odluku”.
Član Odbora za nacionalnu sigurnost u iranskom parlamentu izjavio je da je Revolucionarna garda spremna da blokira prolaz kroz moreuz, ukoliko to situacija bude zahtijevala. Prema izvještajima, iranski parlament već je dao saglasnost, a konačnu odluku treba donijeti Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost.
Drugim riječima, parlament je dao političku podršku zatvaranju, ali pravno i operativno zatvaranje još nije proglašeno. Iranski zvaničnici su poručili da će djelovati „kada za to dođe pravi trenutak”.
Američki potpredsjednik J. D. Vance izjavio je za NBC da bi ometanje plovidbe u Hormuzu predstavljalo “akt samouništenja za Iran”, dodajući da je Washington primio neposredne poruke iz Teherana nakon sinoćnjih američkih udara na iranske nuklearne objekte.
Ranije danas, komandant Revolucionarne garde Ismail Kusari izjavio je da je zatvaranje Hormuškog moreuza “na stolu” i da će odluka biti donijeta “ako okolnosti to zahtijevaju”. Sličnu izjavu dala je i Sarah Falahi, članica sigurnosnog odbora parlamenta, koja je najavila da će se to pitanje raspravljati na posebnoj sjednici.
Prema izraelskom listu Yedioth Ahronoth, komandant iranske mornarice zaprijetio je da bi moreuz mogao biti zatvoren u narednim satima.
Hormuški moreuz je uski morski prolaz koji povezuje Perzijski zaliv s otvorenim morem, a kroz njega prolazi gotovo trećina svjetskog izvoza nafte i velike količine tečnog prirodnog gasa (LNG). Smatra se ključnim energetskim koridorom i “životnom arterijom” za globalnu industriju.
Čak i privremeno zatvaranje moglo bi podići cijene nafte na 150–200 dolara po barelu. Osim energenata, oko 35% ukupne pomorske trgovine iz Zaljeva prolazi kroz Hormuz. Zatvaranje bi izazvalo zagušenja luka, kašnjenja isporuka i rast cijena osiguranja i transporta.
Azijske zemlje (Kina, Indija, Japan, Južna Koreja) najviše bi osjetile posljedice, jer više od 60% njihovog uvoza nafte dolazi kroz Hormuz.
Evropa i SAD bi također bile pogođene, iako imaju veće rezerve i alternativne izvore.
Tržišta bi reagovala panikom: pad berzi, rast cijena zlata, slabljenje valuta uvoznika energenata. Centralne banke bi bile pod pritiskom da balansiraju između inflacije i recesije.
Ove tenzije dolaze u jeku eskalacije sukoba između Irana i Izraela, koji traje već deseti dan. Danas su iranski izvori objavili da će parlament razmatrati i pitanje povlačenja iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), nakon američkih zračnih napada koji su pogodili postrojenja u Fordou, Natanzu i Isfahanu.
Ubrzo nakon napada, Iran je ispalio dvije salve balističkih raketa na Izrael, izazvavši velike štete u Tel Avivu, Haifi i Nes Tzionu.
Od 13. juna, Izrael vodi ofanzivu na Iran, ciljajući nuklearne objekte, raketne baze, vojne komandante i naučnike, dok Iran uzvraća balističkim projektilima i dronovima, u najvećoj direktnoj vojnoj konfrontaciji dviju država do sada.
IslamBosna.ba
