Administracija Trumpa uvela sankcije protiv četvero sudija MKS zbog naloga za hapšenje Netanyahua

IslamBosna.ba – Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je sankcije protiv četvero sudija Međunarodnog krivičnog suda (MKS), optužujući ih za politički motivisane poteze protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Ovo je nezapamćen potez koji dolazi kao odgovor na izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i raniju odluku o otvaranju istrage protiv američkih trupa u Afganistanu.
Prema saopćenju državnog sekretara Marca Rubija, sankcionisani su sudije Solomy Balungi Bossa (Uganda), Luz del Carmen Ibanez Carranza (Peru), Reine Adelaide Sophie Alapini Gansou (Benin) i Beti Hohler (Slovenija).
Rubio je optužio MKS za političku pristrasnost, navodeći da se “nelegitimno i neutemeljeno ciljaju Sjedinjene Države i njihovi bliski saveznici, poput Izraela”.
Međutim, Međunarodni krivični sud oštro je osudio ovaj potez, ističući da se radi o pokušaju potkopavanja nezavisnosti međunarodne pravde, koja donosi nadu i pravdu milionima žrtava “nezamislivih zločina”.
Fokus na Izrael i Afganistan
Sudije Bossa i Ibanez Carranza su 2020. godine učestvovale u donošenju odluke kojom je tužilaštvu MKS-a dozvoljeno da pokrene formalnu istragu o ratnim zločinima američkih snaga u Afganistanu. Iako je istraga kasnije preusmjerena na zločine talibana i tadašnje afganistanske vlasti, pitanje američke odgovornosti i dalje ostaje osjetljivo.
Sudije Alapini Gansou i Hohler donijele su odluku kojom se odobrava naredba za hapšenje Benjamina Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta, kao i lidera Hamasa Ibrahima el-Masrija, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Ove sankcije dolaze u trenutku kada se Trumpova administracija suočava s kritikama i kod kuće i u inostranstvu zbog sve snažnijih napada na vladavinu prava. Human Rights Watch je opisao mjere kao “flagrantan napad na vladavinu prava”, dok Trump, istovremeno, vrši pritisak i na pravosudne institucije u samim SAD-u.
Posljedice sankcija
Sankcionisanim sudijama biće otežani svi međunarodni finansijski transferi, jer su banke povezane s američkim finansijskim sistemom obavezne da poštuju uvedene restrikcije. Ipak, Ministarstvo finansija SAD-a izdalo je privremenu dozvolu za zatvaranje postojećih transakcija do 8. jula, pod uslovom da se sredstva uplaćuju na blokirane račune u SAD-u.
Ove sankcije dodatno otežavaju situaciju za MKS, koji se već nalazi pod pritiskom zbog ranijih sankcija SAD-a protiv glavnog tužioca Karima Khana, koji je nedavno privremeno odstupio s dužnosti zbog istrage UN-a o navodnom seksualnom uznemiravanju.
Međunarodni krivični sud, osnovan 2002. godine, ima nadležnost nad genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u državama članicama ili u slučajevima koje mu proslijedi Vijeće sigurnosti UN-a. Sjedinjene Države, Izrael, Rusija i Kina nisu članice suda.
MKS trenutno vodi visoko profilirane istrage o sukobima u Gazi, Ukrajini, Sudanu, Mjanmaru, Filipinima, Venecueli i Afganistanu. Među najistaknutijim nalozima za hapšenje su oni protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Netanyahua, koji obje zemlje odbacuju, negirajući nadležnost Suda.
IslamBosna.ba