Kad hljeb postane luksuz – Kako se stanovnici Gaze snalaze bez brašna?

IslamBosna.ba – Zbog nezapamćenog porasta cijena brašna i nestašice osnovnih namirnica izazvane izraelskom blokadom i nastavkom rata, građani Gaze su počeli praviti hljeb od alternativnih sastojaka, od riže, mljevene tjestenine, krompira, ječma, pa čak i leće.

U improviziranim kuhinjama, koje sada funkcionišu kao laboratorije za preživljavanje, nastaje hljeb bez pšenice, koji mnogima predstavlja jedinu opciju da nahrane svoje porodice.

Hljeb od tjestenine

Sama el-Ajjan majka četvero djece iz izbjegličkog kampa Šati, pravi hljeb od kuhane i isprane tjestenine, jer više ne može priuštiti pšenično brašno čija je cijena skočila više od 500%.

„Moja djeca donesu makarone iz narodnih kuhinja. Operem ih od paradajz sosa, ocijedim, dodam tople vode, malo šećera, kvasac i soli, pa zamijesim i ostavim da se digne. Na kraju ih pečem na tavi, na vatri od drva“, objašnjava Aliyan za Palestine online.

Iako okus ne može zamijeniti pravi hljeb, kaže da „utoli glad“, pogotovo otkako je glad postala svakodnevnica na sjeveru Gaze.

Rižino i lećino brašno – spas za mnoge

Imani Sabiha, koja živi blizu luke u Gazi, koristi mješavinu mljevene riže i tjestenine koju nosi na električni mlin u tržnici Zavija. Od dobijenog brašna pravi deset somuna svakog drugog dana za svoju petočlanu porodicu, raspodjeljujući ih pažljivo.

„Dodam malo soli, šećera i kvasca, baš kao kad mijesim sa pšeničnim brašnom“, kaže ona. Ponekad pravi i „manakiš“ sa začinima, koristeći skuplje maslinovo ulje umjesto običnog da prikrije gorak okus.

Za porodice čija djeca imaju alergiju na gluten, lećino brašno nije novost, ali sada postaje izbor i za ostale, jer je jeftinije i dostupnije.

Leća – između preživljavanja i odricanja

Aja Ehl, iz naselja Deredž, pravi hljeb od leće, koju najprije namače preko noći, a zatim dodaje vodu, šećer, so i kvasac. Sve melje ručnim blenderom na solarni pogon, jer električne struje nema.

„Djeca su mi se umorila od tog hljeba i traže pravi, ali ja im to ne mogu priuštiti“, kaže Aja.

Od 18. marta, kada je Izrael odbacio prijedlog za prekid vatre, cijena vreće brašna od 25 kg skočila je sa 100 na preko 1000 šekela, više od 470 KM. Istovremeno, pomoć UNRWA-e i drugih humanitarnih agencija je svedena na minimum, a izraelska blokada onemogućila je ulazak hrane.

Uprkos svemu, stanovnici Gaze ne odustaju, improviziraju, snalaze se i preživljavaju s onim što imaju, dok svijet uglavnom šuti pred njihovom glađu.

IslamBosna.ba