Gaza jede nejestivo: Pokvarena hrana i ubitačna opsada
IslamBosna.ba – U jeku neprekidnog izraelskog napada i potpune blokade prolaza za pomoć, stanovnici Gaze primorani su jesti pokvarenu i zdravstveno rizičnu hranu da prežive. Hrana kojoj je davno istekao rok, prekrivena plijesni, ili kontaminirana izmetom glodara postala je svakodnevnica za hiljade porodica.
U mračnom skladištu u Gazi, Hedil Salim, majka troje djece, prosijava brašno prekriveno crvima i žižcima, zatim ga izlaže suncu kako bi ga “dezinfikovala”. Iako je, kako kaže, “miris nepodnošljiv”, koristi to brašno jer nema alternative. “Miris brašna je nepodnošljiv, ali nemam izbora moram ga koristiti jer nemam alternativu da nahranim svoju djecu. Pravim pogače sa za’atarom, začinske mješavine i konzervirani biljni sir kako bih prikrila njegov okus.”
Slična je situacija i kod Jasera el-Adžla iz naselja Zejtun: “Postoji ozbiljna nestašica brašna. Uspio sam nabaviti malo, ali je pokvareno i nije za ljudsku upotrebu. U kući nas je devetero, i moram ga prosijavati dva puta kako bih ga barem djelomično učinio upotrebljivim. Jedno od moje djece ima posebne prehrambene potrebe, ali ne može jesti jer je brašno pokvareno i puno crva.”
Za list Palestina nastavlja: “Kada moja djeca jedu hljeb, osjećam grižnju savjesti jer ih hranim pokvarenim brašnom koje će im donijeti bolesti bilo sada ili u budućnosti. Osjećam se kao da im dajem otrov umjesto hljeba, ali glad je nemilosrdnija od svega toga.”
Aiša Ebu Ras, majka troje djece, nakon što je kupila vreću mlijeka u prahu, bila je šokirana kada je otkrila da mu je istekao rok trajanja. Ipak, prisiljena je da ga koristi jer ga je kupila po izuzetno visokoj cijeni, a većina dostupnog mlijeka je također s isteklim rokom trajanja—kao i mnoge druge namirnice i konzerve.
Za list Palestina kaže: “Jedemo pokvareno brašno i hranu kojoj je istekao rok trajanja, a ništa od toga nije prikladno za ljudsku upotrebu, pa čak ni za životinje. Ali nemamo izbora, jer nema svježeg povrća, voća, ribe niti mesa.”
Stručnjaci upozoravaju: rizik po zdravlje ogroman
Nutricionistica Amal Behdže upozorava da pokvareno brašno i istečena hrana sadrže opasne bakterije i gljivice, poput aflatoksina, koje mogu izazvati rak i teške trovanja.
Kako bi se smanjili rizici konzumacije pokvarenog brašna, preporučuje nekoliko koraka: višestruko prosijavanje, izlaganje sunčevoj svjetlosti ili dugotrajno zagrijavanje na visokoj temperaturi kako bi se eliminisale bakterije i gljivice. Također savjetuje dodavanje određenih biljaka dostupnih u Gazi prilikom miješenja brašna, poput indijskog kestena i ruzmarina, jer sadrže antibakterijske i antigljivične spojeve. Alternativno, može se dodati sok od limuna ili sirće kako bi se eliminisao značajan dio bakterija i gljivica.
Ako se u brašnu nađu tragovi fekalija glodara, potrebno je baciti cijeli sadržaj, jer su, kako navodi, “štakori izvor bolesti”.
Za konzerviranu hranu, ako je pakovanje oštećeno, napuhano ili promijenilo boju ili miris konzumacija je zabranjena.
Behdže savjetuje stanovnicima Gaze da konzumiraju ljekovito bilje, poput kuhanih listova masline, kako bi pomogli tijelu da se oslobodi toksina, uz unos velikih količina čiste vode. Također preporučuje konzumaciju svježeg voća i povrća, ako su dostupni po povoljnim cijenama, te potpuno izbjegavanje konzervirane hrane barem tri uzastopna dana kako bi se tijelo očistilo od štetnih tvari.
Naučna upozorenja: otrovi ostaju čak i nakon kuhanja
Profesor mikrobiologije na Islamskom univerzitetu u Gazi i stručnjak za stručnjak za otpornost bakterija na antibiotike prof. dr. Abdurre’uf el-Muna‘ime, navodi da ni kuhanje ne uništava sve toksine.
“Ako ne postoji druga opcija osim korištenja takvog brašna (kao što je slučaj u Gazi), moguće je poduzeti određene korake kako bi se smanjili rizici, ali treba naglasiti da opasnost nikada neće biti potpuno eliminisana.”
Preporučuje temeljno prosijavanje brašna kroz gusto sito kako bi se uklonile vidljive nečistoće, te korištenje isključivo u receptima koji zahtijevaju potpuno kuhanje ili pečenje na temperaturama iznad 70–80°C tokom dovoljno dugog perioda, poput hljeba ili kolača.
Naglašava da brašno ne bi trebalo koristiti u sirovim jelima, poput nepečenog tijesta ili svježih peciva, te upozorava na praćenje simptoma nakon konzumacije (poput proljeva, povraćanja, groznice).
Također ističe da toksini koje proizvode određene gljivice ili bakterije (poput aflatoksina ili bacilarnih toksina) možda neće biti uništeni visokim temperaturama, što znači da rizik ostaje prisutan čak i uz poduzete mjere opreza.
U Gazi, kaže, pitanje više nije “Je li hrana zdrava?” već “Postoji li hrana uopće?”. Poziva međunarodnu zajednicu da osigura sigurne koridore za dostavu hrane i lijekova, jer šutnja svijeta ne hrani gladne niti spašava dijete koje umire od otrovanog mlijeka.
IslamBosna.ba
