Ivana Despotović
Ljeta 2005. godine, Mustafa Isaković, Rijad Delić i Amar Čičak osnovali su hor “Rejjan”. U razgovoru za agenciju Anadolija, prisjetili su se nastanka ove grupe, kao i svega što su prošli tokom njenog djelovanja.
„Izveli smo nekoliko ilahija u Studentskom domu u Nedžarićima u kojem smo tada živjeli. Nakon toga, odlučili smo da osnujemo grupu. U početku nas je bilo 12, a sada nas je devet“, kazao je Delić.
On napominje kako hor niz godina djeluje zajedno i “diše” zajedno, kako jedna porodica.
Hor je nastao u mjesecu ramazanu, a kako Babu Rejjan predstavlja vrata u džennetu kroz koja će ući postači, po njima je hor i dobio ime. Takođe, prva kasida hora “Rejjan” bila je u vezi sa ramazanom – “Ramazanska večer”, za koju je spot rađen na Fakultetu islamskih nauka.
Delić kaže kako muzičari u grupi sviraju na tradicionalan način, te time daju posebnu notu njihovim ilahijama.
„Obišli smo cijelu BiH, nastupali smo na svim velikim koncertima, poput “Moj ummete”, “Mošus Pejgamberov”, te drugim. Imali smo i solističke nastupe, bili smo u Istanbulu, Crnoj Gori, Njemačkoj, Austriji, a uskoro bismo trebali i u Ameriku“, rekao je Delić.
Hor “Rejjan” iza sebe ima jedan studijski album i tri videospota, a ono po čemu se ovaj hor razlikuje od ostalih sličnih grupa je upravo tradicionalno izvođenje ilahija.
„Pribjegavamo tradicionalnim bosanskim melodijama ukomponovanim sa savremenim muzičkim formama. Na taj način pokušavamo ljudima približiti tradicionalnu bosansku ilahiju. Taj ruhanijet, koji prati sav naš rad, upravo je to što nas razlikuje od ostalih“, kazao je Čičak, dodavši kako „Rejjan“ pokušava na što jednostavniji način prezentovati bosansku i tursku ilahiju, te istaći tekstualnu poruku iznad muzičke.
Ilahije kao ibadetska forma
„Akustika je još jedna stvar kojoj pridajemo puno pažnje. Trudimo se da sve što radimo bude sa akustičnim instrumentima, tako da, kad se sve to ukomponuje, dobijete jedan kamerni okrestar sa prelijepim glasovima“, istakao je Čičak.
„Mi ilahijama prilazimo kao ibadetskoj formi, kao zikru, nečemu što veliča Allaha uzvišenog i njegovog Pejgambera. Samim tim, dobija se drugačija slika“, objašnjava Delić.
U vremenu u kakvom živimo dobro je znati da mladi ljudi kroz ilahiju traže svoj put, poručuju članovi hora i dodaje kako je lijpo vidjeti mlade kako u velikom broju dolaze na koncerte.
„Mladi nastoje kroz ilahije isprofilirati svoj put i kako bi im on bio motivacija za vršenje ibadetskih obaveza. Ruhanijet je čudo. Ako pristupate ilahiji bez aška, to ne može funckionisati. Mi opstajemo iz razloga što se ovim bavimo iz ljubavi, prema Allahu, poslaniku, našoj vjeri“, naglasio je Isaković.
On je dodao kako primaju puno pohvala i pozitivnih reakcija od ljudi kojima se sviđa ono što rade. Najdraže su im pohvale mladih koji kažu da su svoje probleme uspjeli riješiti slušajući muziku hora „Rejjan“.
„Nama se javljaju hrišćanski sveštenici putem YouTubea, koji poručuju da iako ne znaju šta znači to što mi pjevamo, oni su oduševljeni našom muzikom. Uživamo kada nam se jave dva insana iz Kanade koji su bili hrišćani, a da su im naše ilahije bile jedan od sebepa da prihvate islam. To su stvari zbog kojih vrijedi raditi i što nas drži svih ovih godina“, ističe Čičak.
Kako su nedavno nastupali na Baščaršijskim noćima u Sarajevu, Delić kaže da je nakon koncerta čuo veoma zanimljivu tezu od svog prijatelja.
„Nakon koncerta sjedili smo sa jednim ahbabom, koji je magistrirao etnomuzikologiju u Sarajevu. U svom magistarskom radu, koji je bio o temi duhovne muzike, naveo je tezu – da su ilahije ‘sezonska muzika’. To znači da se ilahije sviraju samo za Bajram i ramazan“, rekao je Delić.
On je istakao kako je u Turskoj ilahija u rangu klasične ili tradicionalne muzike, te da se hor „Rejjan“ trudi da razbije stereotip sezonske muzike u BiH kada je duhovna muzika u pitanju.
„U Turskoj je sasvim normalno da u bilo kojem mjesecu u godini bude koncert ilahija. U BiH, ilahije se vežu uglavnom za Bajrame, ramazane, mevlude, hidžretske nove godine… vjerske manifestacije. Mi želimo da napravimo projekte koji će ilahiju dovesti u konstantu i da u neko dogledno vrijeme bude u rangu sa drugim vrstama muzike“, naglasio je Delić.
Ljepše je uočavati sličnosti nego razlike
Hor je nastupao u Istanbulu 2009. na centralnoj mevludskoj manifestaciji povodom rođenja Poslanika. U dvorani Istanbul Gosteri Merkezi pjevali su pred 10.000 ljudi.
„Mi smo nastupali kao gosti iz BiH, a sa nama je pjevala i turska grupa Turk Tesavvuf Muziki. Oni su izvodili na klasičan turski način, dok smo se mi držali svog bosansko-promodernog“, istakao je Delić.
Upoređujući bosansku i tursku ilahiju, Čičak tvrdi kako je ljepše gledati na sličnosti, no na razlike. On je rekao kako je veoma teško odvojiti se od ljudi koji su 500 godina vladali ovim prostorima, te je, samim tim, čitava bosanska kultura i muzika prožeta turskim motivima.
„Mi se trudimo sačuvati turske motive u svojoj muzici. Ali, bosanci su tvrdoglavi kroz čitavu istoriju. Ovdje su bili i vladali mnogi, ali niko nije uspio skroz da zavlada. BiH se ne treba odvajati od Turske, jer je ona naša domovina na neki način. Ipak, trebamo posjedovati svoj identitet, u kojem će samo biti prožet turski duh“, naglasio je Čičak.
(aacomtr)
