Pojedini kantoni se jednostavno guše u dugovanjima i zaduženjima koje teško vraćaju, a koja dosežu i do iznosa približnih visini ukupnog budžeta. Iz Deelegacije Evropske unije krajem prošle godine izrazili su zabrinutost kada je u pitanju ekonomska stabilnost kantona kojima prijeti potpuni bankrot. Trenutna situacija je još gora.
Najveću zaduženost imaju većinski hrvatski kantoni gdje prednjače Zapadno-hercegovački s 46 miliona maraka dugovanja po raznim osnovama, a odmah iza njega je Hercegovačko-neretvanski s 43 miliona maraka.
Krajem prošle godine Srednjobosanski kanton dugovao je oko 12 miliona, a Hercegbosanski i Posavski po 10. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim kantonaima.
Iako je stanje već duže vrijeme alarmantno, vlasti u kantonima nisu radile ništa po pitanju ušteda i sanacije stanja. Naprotiv, broj zaposlenih u administraciji se gomila, a lagodno ponašanje i trošenje državnog novca bez pokrića se nastavlja.
U isto vrijeme na naplatu stižu presude po raznim osnovama, najviše zbog neizmirenih obaveza iz ranijih godina.
Kantonalni budžeti sve to ne mogu izdržati. Jedan od svježih primjera katastrofalne situacije jest Zapadnohercegovački kanton kojem zbog neizmirenih obveza za vratom visi Porezna uprava Federacije koja je nedavno čak bila blokirala račune budžetskih korisnika u ovom kantonu.
Federalni ministar finansija Ante Krajina kaže za Dnevni list da Vlada Federacije kaže kako situacija u pojedinim kantonaima jest teška, ali kako treba tražiti način da se ta situacija prevlada i obaveze budu izvršene, što Vlada Federacije i čini. On naglašava kako se dugovi koje kantoni imaju prema Poreznoj upravi pokušavaju riješiti kroz potpisivanje sporazuma koji će omogućiti plaćanje na rate, ali i otpis kamata koje su nastale po osnovu dugovanja.
Ukoliko pored svega kantoni koje imaju dugovanja ne budu izvršavali svoje obaveze, a nastave s lagodnim ponašanjem, onda će se sigurno posegnuti za rigoroznim mjerama i blokadom računa.
Što se tiče zaduženosti kantona, ministar Krajina kaže da kantoni zasad uglavnom izvršavaju svoje obaveze po kreditima te da sitnih problema ima samo s dva kantona.
– Što se tiče odnosa duga i kreditnog zaduženja, situacija nije toliko alarmantna. BiH inače nije prezadužena. Međutim, upitna je struktura duga i to gdje su sredstva potrošena, kaže Krajina.
Ministar finansija kaže kako je situacija različita od kantona do kantona te a se situacija vrlo brzo može pogoršati.
Na svu sreću postoji Zakon o dugu kojim je propisan limit do koga se mogu zaduživati općine i kantoni i to se kontrolira od Federalnog ministarstva finansija.
– Ako neko mimo nas nađe neke novce i zaduži se, onda je to stvar njih i kreditora, kaže Krajina.
Ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan kaže kako se mora vidjeti kolika je veličina unutrašnjeg javnog duga u BiH, ali se nažalost niko ne bavi tim pitanjem.
On kaže kako dugovi koje imaju kantoni mogu izazvati velike probleme za javne službe, pa se događa da štrajkuje policija ili drugi budžetski korisnici.
Domljan upozorava kako su tužbe koje su pokrenute protiv kantona ogromni problem, jer se ne zna ni koliko ih tačno ima ni tko ih je pokrenuo, a neke već dolaze na naplatu.
Kantoni, kako se vidi, postaju problem same sebi, jer dolaze u situaciju da ne mogu vraćati dugove, nema razvoja, zapošljavanja i novih investicija. Pitanje je do kada će sve to moći trajati.
(indikatorba)
