Neopravdane i teške optužbe na račun Kraljevine Saudijske Arabije, ove nama izrazito prijateljske zemlje, bez obzira što predstavljaju stavove maloga broja pojedinaca motiviranih samo njima poznatim razlozima, ne mogu se razumjeti, niti ičim opravdati. Besmislenim i najblaže rečeno nepristojnim optuživanjem drugoga za vlastite probleme koje sami proizvodimo ili niša ne činimo da ih spriječimo, pred kojima godinama zatvaramo oči kao da nas se ne tiču, kao da želimo izbjeći vlastitu odgovornost za ono što sami (ne)činimo.
Ovih dana svjedoci smo neprimjernih napada i optužbi upućenih na račun prijateljske nam Kraljevine Saudijske Arabije, njenoga vođstva na čelu sa čuvarem dvaju Časnih Harema, Kraljem Abdulahom Bin Abdul Azizom i cjelokupnog bratskog naroda ove zemlje, čija nam je pomoć bila dragocjena u najtežim, za nas sudbonosnim danima, kada se vodila odsudna borba za opstanak naroda i države, i nastavila u poslijeratnoj obnovi i izgradnji na stotine porušenih kuća, obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih, vjerskih i drugih objekata, kao i dodjeli kredita za druge projekte po najpovoljnijim bankarskim uvjetima. Neopravdane i teške optužbe na račun ove nam prijateljske zemlje, bez obzira što predstavljaju stavove maloga broja pojedinaca motiviranih samo njima poznatim razlozima, ne mogu se razumjeti, niti ičim opravdati. Besmislenim i najblaže rečeno nepristojnim optuživanjem drugoga za vlastite probleme koje sami proizvodimo ili niša ne činimo da ih spriječimo, pred kojima godinama zatvaramo oči kao da nas se ne tiču, kao da želimo izbjeći vlastitu odgovornost za ono što sami (ne)činimo. Međutim, ono što ohrabruje jeste da ovakvo mišljenje većina ne prihvata, svjesni da smo uglavnom sami krivi za ono što nam se događa, nezaboravljajući pritom ogromnu pomoć koju nam je pružala Kraljevina Saudijska Arabija svo ovo vrijeme.
Pridružujući se ovoj većini i sam bih želio ukazati na dio pomoći koja nam je pružena od ove prijateljske zemlje i izraziti ličnu zahvalnost za sve što nam je u tom pogledu učinila. Želio bih istaći samo nekoliko činjenica u vezi sa pomoći čiji sam bio neposredni svjedok i učesnik u njenoj realizaciji. Naime, u vrijeme najžešće agresije na Bosnu i Hercegovinu i bošnjački narod, u vrijeme ubijanja i protjerivanja hiljada nedužnih ljudi, uništavanja domova i svih drugih materijalnih dobara, paljene su i uništavane i mnoge kulturne, obrazovne i naučne institucije, među njima i biblioteke i u njima, između ostalog, korijeni bošnjačkog naroda, naše duhovno pamćenje. Tako je među tim knjigama izgorjelo i uništeno hiljade neprocjenjivih rukopisa, posebno vrijednih starih štampanih knjiga i značajnih historijskih dokumenata. Sjetimo se samo Narodne i Univerzitetske biblioteke i Orijentalnog instituta u Sarajevu. Bio je to zasigurno dio sveukupnog plana o uništenju svih civilizacijskih, kulturnih i historijskih vrijednosti bošnjačkog naroda i pokopavanju njegove kulture, baštine i cjelokupne historije u zajedničku grobnicu sa njenim stvaraocima i nositeljima.
U to vrijeme bio sam najodgovornija osoba Gazi Husrev-begove biblioteke, riznice naše kulturne baštine, u kojoj se čuva značajan dio historijskih dokumenata, starih štampanih književnih i naučnih djela bosanskih autora, najstarija bosanska periodika i najveći broj rukopisa na orijentalnim jezicima, među kojima je značajan broj djela bošnjačkih autora koji zajedno predstavljaju dio našega ukupnog kulturnog naslijeđa. Pošto je jedan od ciljeva agresije bio i uništenje kulturnog blaga bila, postojala je realna opasnost da i taj dio našega kulturnog naslijeđa zauvijek izgubimo, bez obzira na našu danonoćnu borbu da ga zaštitimo i spasimo premještanjem s jednoga mjesta na drugo. U to vrijeme u Biblioteku su znali navratiti i poneki „dobronamjerni” spasitelji predlažući nam da im dozvolimo da biblioteku „privremeno” dok rat traje izmjestimo u neku evropsku zemlju, što naravno nismo dopustili.
Pomoć Fondacije Šejha Jemanija
Budući da se u svijetu već saznalo za gubitak značajnog dijela ovoga naslijeđa u drugim ustanovama i da mi pokušavamo sačuvati i spasiti fondove Gazi Husrev-begove biblioteke, prof. dr Ekmeludin Ihsanoglu, generalni sekretar OIC, u to vrijeme generalni direktor IRCICE u Istanbulu, prilikom jedne od svojih posjeta Sarajevu u toku agresije na BiH, obavijestio me je da se Njegova ekselencija Šejh Ahmed Zeki Jemani, bivši ministar nafte u vladi Saudijske Arabije, interesira za stanje naše biblioteke i da nam na svaki način želi pomoći. Tako sam pred kraj rata uspio posjetiti London gdje Šejh Jemani ima fondaciju za islamsko naslijeđe al-Furqan. Nikada neću zaboraviti susret sa ovim uistinu velikim čovjekom. Kada smo se sreli od žalosti i tuge zbog onoga šta nam se događa nije mogao suze sakriti. Tom prilikom rekao mi je da zna za sva naša stradanja u Bosni i Hercegovini, između ostalog i za gubitak velikog dijela našega kulturnog naslijeđa i za našu borbu da spasimo Gazi Husrev-begovu biblioteku. Naravno, obećao nam je svaku vrstu pomoći da spasimo i zaštitimo fondove Biblioteke čim to bude bilo moguće. I tako je bilo. Odmah nakon što se rat završio Gazi Husrev-begova biblioteka, pored dijela polica za knjige, dobila je od navedene fondacije i kompletnu opremu za digitalizaciju, kakvu dugo vremena u Sarajevu i BiH niko nije imao. Zahvaljujući toj pomoći ubrzo smo digitalizirali sve naše rukopise i druge značajne stare knjige i periodiku. Pored toga, zahvaljujući pomoći ove fondacije do danas smo obajavili i sedamnaest knjiga kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. I ne samo to, zahvaljujući dobroti ovoga čovjeka i njegove fondacije digitalizirali smo i rukopise Historijskog arhiva Sarajevo, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Arhiva Hercegovine u Mostaru i manju zbirku Orijentalnog instituta u Sarajevu. Istovremeno smo i katalogozirali rukopise navedenih institucija, osim Arhiva Hercegovine, i objavili kataloge ovih rukopisa. Treba posebno istaći da podrška i pomoć fonadcije al-Furqan Gazi Husrev-begovoj biblioteci i drugim navedenim institucijama i dalje traje.
Pomoć Gazi Husrev-begovoj biblioteci iz Saudisjke Arabije ne prestaje
Međutim, pomoć Gazi Husrev-begovoj biblioteci iz Saudisjke Arabije ovim ne prestaje. Neposredno nakon rata zahvaljujući značajnoj donaciji Islamske banke za razvoj iz Džide u potpunosti smo renovirali staru zgradu u kojoj se Biblioteka trenutno nalazi, proširivši korisni prostor za još jedan sprat i opremili je najsavremnijom opremom za čuvanje i zaštitu njenih fondova, prije svega rukopisa. Tako se rukopisi i drugi fondovi ove biblioteke sada čuvaju u optimalnim uvjetima, u prostoriji s odgovarajućom temperaturom, smješteni na modernim mobilnim policama, te zaštićeni od požara i vlage.
U kasnijem periodu pomoć Gazi Husrev-begovoj biblioteci dolazila je iz Saudijske Arabije i od strane drugih institucija i pojedinaca. Nažalost, značajna obećana pomoć Gazi Husrev-begovoj biblioteci i drugim sličnim kulturnim i naučnim institucijama u Bosni i Hercegovini trenutno je u zastoju zbog nespremnosti naše vlade da potpiše ugovor o kulturnoj i naučnoj saradnji s vladom Kraljevine Saudijske Arabije. A koliko bi to bila značajna i korisna pomoć uvjerio sam se lično prilikom nekoliko posjeta ovoj prijateljskoj zemlji, prije svega Univerzitetu Kralj Saud i Kulturnom Centru Kralj Fejsal na kojima sam imao čast održati i predavanja o islamskoj rukopisnoj baštini Bosne i Hercegovine. U Centru Kralj Fejsal boravio sam nekoliko godina ranije na jednomjesečnom istraživanju u vezi s izradom doktorskog rada. Ljubaznost i pomoć koju su mi iskazivali svi sa kojima sam se susretao nikada neću zaboraviti. Tokom ovih posjeta posebno me je impresionirao veliki broj modernom tehnologijom opremljenih i knjigama bogatih biblioteka u glavnome gradu Rijadu.
Treba znati i to da veliki broj naših svršenika raznih univerziteta u Saudijskoj Arabiji časno i pošteno služe kao imami, profesori u medresama, na fakultetima i drugim povjerenim im poslovima. Zato molim dragog Boga da sve one koji su pomagali i još pomažu ovoj zemlji obaspe svojom neizmjernom milosti i da im njihova dobra djela budu prevaga na Sudnjemu danu. Nadam se također da ovi napadi i neopravdane optužbe neće utjecati na uskraćivanje njihove pomoći koja nam je i dalje potrebna. Molim dragoga Boga da i onima koji upućuju ovakve optužbe i uvrede na račun ove nam prijateljske zemlje, njenoga vođstva i čestitog vjerničkog naroda otvori oči da razluče istinu od neistine i uvide pravi put. Amin.
(preporodcom)
