Haški tribunal je za srijedu, 24. avgust, zakazao novo pojavljivanje pred sudom nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine (RSK) Gorana Hadžića, kada bi trebalo da se izjasni o navodima optužnice.
Hadžić je uhapšen 20. jula, kao posljednji optuženi u bjekstvu, od ukupno 161 lica protiv kojih je Tribunal podigao optužnicu. Na prvom pojavljivanju pred sudom, 25. jula, Hadžić je na mjesec dana odložio izjašnjavanje o optužbama za koje se tereti. Ukoliko u srijedu ne bude htio da se izjasni, sudija će u njegovo ime unijeti u spis da se Hadžić izjasnio da nije kriv.
Hadžić je bio predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem i nakon toga predsjednik RSK. Optužnica ga tereti za zločine počinjene od avgusta 1991. do juna 1992. godine u istočnoj Slavoniji, uključujući progone, ubistvo, protivpravno lišavanje slobode, mučenje, nečovječna djela, okrutno postupanje, deportaciju i bezobzirno pustošenje.
Za četvrtak, 25. avgusta, zakazana je statusna konferencija u predmetu protiv nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića. Mladićevi advokati prošle nedjelje su saopštili da je on operisan u haškoj bolnici “Bronovo”, što je Tribunal demantovao, navodeći da Mladić nije napuštao pritvorsku jedinicu.
U Mladićevom predmetu, pretresno vijeće uskoro treba da donese odluku po zahtjevu tužilaštva da se njegova optužnica podijeli na dvije, tako da se najprije održi suđenje za “genocid u Srebrenici, a zatim za genocid u osam drugih opština BiH, za opsadu Sarajeva i uzimanje pripadnika snaga UN za taoce”.
Mladić se u sudnici prethodno pojavio 4. jula, kada je odbio da se izjasni o optužnici, tako da je sudija Alfons Ori u njegovo ime unio da se optuženi izjasnio da nije kriv. Mladić je tada izveden iz sudnice, jer nije htio da ćuti dok sudija govori. Tribunal je 22. jula za Mladićevog glavnog branioca postavio beogradskog advokata Branka Lukića.
U pritvoru tribunala, general Mladić se nalazi od 31. maja, nakon što su ga vlasti Srbije 26. maja uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina.
U Haškom tribunalu u utorak, 23. avgusta biće održana administrativna rasprava u predmetu protiv lidera radikala Vojislava Šešelja. Tužilaštvo je najavilo da će na raspravi zatražiti da se utvrdi kako će se nastaviti postupak, nakon što je optuženi odlučio da ne izvodi svoje dokaze, a pokrenuće i pitanje o ranijoj odluci sudskog vijeća u vezi sa Šešeljevim zahtjevom da se pokrene postupak za nepoštivanje suda protiv bivšeg glavnog tužioca Karle del Ponte i tužilaca Hildegard Uerc-Rezlaf i Danijela Saksona.
Šešelj je prije mjesec dana podnio zahtjev za obustavu postupka koji se protiv njega vodi zbog progona nesrpskog stanovništva sa područja BiH, Hrvatske i iz Vojvodine, navodeći kao razlog “flagrantno kršenje prava na suđenje u razumnom roku”.
Sličan zahtjev Šešelj je podnio krajem 2009. godine, ali ga je vijeće tada odbacilo, ocijenivši da pravo optuženog na ekspeditivno suđenje nije narušeno, imajući u vidu složenost predmeta, broj svjedoka koji su dali iskaz i broj dokaza uvedenih u spis, te ozbiljnost optužbi i ponašanje strana u postupku.
Šešelj se u pritvoru Haškog tribunala nalazi od dobrovoljne predaje u februaru 2003. godine. Suđenje je počelo 7. novembra 2007. godine. Protiv njega se vode i dva postupka za nepoštivanje suda.
U Hagu će od sutra do četvrtka biti nastavljeno suđenje i nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću, po optužnici za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.
Na listi svjedoka optužbe za sljedeću sedmicu su Dragan Vidović, Dževad Gusić, Ibro Osmanović i zaštićeni svjedok KDZ-605.
Na djelimično ponovljenom suđenju Ramušu Haradinaju, Ibrahimu Balaju i Lahiju Brahimaju, sutra će se kao svjedok pojaviti Šefćet Kabaši, protiv koga je Tribunal, zbog ranijeg odbijanja da svjedoči, pokrenuo postupak za nepoštivanje suda. Kabaši, koji inače živi u SAD, prošle srijede je uhapšen u Holandiji i dan kasnije predat Tribunalu.
Kabaši je u petak, na prvom stupanju pred sud, na deset dana odložio izjašnjavanje o optužnici. Sudsko vijeće je prihvatilo zahtjev advokata da se Kabašijevo svjedočenje u predmetu “Haradinaj i drugi” odloži do ponedjeljka, kako bi Kabaši mogao da se pripremi.
Trojici nekadašnjih komandanata OVK se sudi za zločine koji su nad Srbima, Albancima i Romima 1998. godine počinjeni u logoru OVK u Jablanici.
Presudom na kraju prvog suđenja, Haradinaj i Balaj su bili oslobođeni krivice, a Brahimaj osuđen na šest godina zatvora. Žalbeno vijeće je ukinilo presudu i naložilo da se suđenje ponovi po šest tačaka optužnice, našavši da je postupak okončan prije nego što je optužba izvela sve svoje dokaze, odnosno prije nego što su saslušani Kabaši i još jedan neimenovani svjedok.
U sudnicu se iduće nedjelje vraća i general Zdravko Tolimir, kome se sudi za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi 1995. godine. Očekuje se da optužba završi svoj dokazni postupak u septembru.
Od ponedjeljka do petka nastavlja se suđenje bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću-Frenkiju, koji se terete za zločine policijskih i pravojnih formacija koje su bile pod njihovom kontrolom tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. Dokazni postupak nastavlja Stanišićeva odbrana.
(dnevniavazba)
