Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je, u prvom čitanju, raspravu o Prijedlogu zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika BiH.Predloženim zakonom za pripadnike islamske, pravoslavne, katoličke i židovske vjere utvrđeno je ukupno po pet neradnih dana za obilježavanje tačno određenih vjerskih praznika u toku godine.
Za pripadnike islamske vjere određen je po jedan dan za Novu hidžretsku/muslimansku godinu, za dan rođenja Muhameda, za Ramazanski bajram i dva dana za Kurbanski bajram; za pripadnike pravoslavne vjere po jedan dan za Božić, za Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, za Duhove, za Veliki petak i za Vaskrs.
Za pripadnike katoličke vjere predviđen je po jedan dan za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe, za praznik Svi sveti i za Božić te za pripadnike židovske vjere po jedan dan za Sukot, za Šavuot, za Pesah, za Roš hašanu (Nova godina) i za Jom Kipurim (Dan od pomirenja).
Donošenjem ovog zakona Bosna i Hercegovina bi realizirala obveze koje je preuzela potpisivanjem ugovora između BiH i Svete Stolice, odnosno između BiH i Srpske pravoslavne crkve.
Ustavnopravna komisija ZD PSBiH nije podržala principe predloženog zakona, a predsjedavajući ove komisije Šefik Džaferović je kazao da postoje dvije grupe zastupnika koji, iz potpuno različitih motiva, nisu podržali principe ovoga zakona.
Dodao je da on spada u red onih koji nisu podržali principe zato što smatra da pitanje praznika u BiH, kako državnih tako i vjerskih, treba urediti jednim zakonom.
Po njegovim riječima, radi se o parcijalnom rješenju koje čak ne govori ni o praznicima u naslovu, nego govori o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika u BiH.
„Znam da će BiH trebati urediti to pitanje, ali smatram da je opasno s aspekta kontinuiteta propisa koji su važili odranije i praznika koje država BiH danas ima i prema kojima se različito odnosimo u BiH, da ovo pitanje uređujemo parcijalno. Zbog toga mislim da je potrebno da u BiH se pristupi ozbiljno poslu izrade zakona o praznicima u kojem će biti uređeno pitanje i državnih i vjerskih praznika“, kazao je Džaferović.
Poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović je kazao da je u predloženom zakonu sporno više stvari, prije svega sam naziv – zakon o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana BiH.
„BiH nije vjerska država da ima svoje vjerske blagdane, BiH je sekularna. Ovaj zakon, i kad bi imao podršku, i kad bi trebao biti usvojen, a mislim da ne treba biti usvojen na ovaj način, trebao bi se zvati zakon o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, a ne vjerskih praznika Bosne i Hercegovine“, smatra Magazinović.
Postavio je i pitanje i šta je s onima koji ne upražnjavaju vjerske praznike četiriju najvećih religijskih grupa u BiH, odnosno šta je s ateistima, dodajući da ovaj zakon ne stavlja u jednak položaj sve građane BiH, ne daje im jednaka prava.
„Suština diskusije, između ostalog, na sjednici Ustavnopravne komisije, bila je vezana za zakon o praznicima BiH. Postoji opravdana bojazan da neko želi da ovim zakonom napravi, na određeni način, supstitut nedostajućem zakonu, odnosno da se stvori vakuum kad je u pitanju zakon o praznicima pa da na sceni imamo jedini zakon usvojen od parlamenta BiH u ovom sazivu ili nakon ’96., da to bude zakon o vjerskim praznicima “, kazao je Magazinović.
Dodao je da se zastupnnici SDP-a s predloženim tekstom zakona ne mogu složiti, „smatramo da se trebamo svi zajedno koncentrisati na usvajanje zakona o praznicima“.
„Ne vidimo nikakav problem da i neki članovi ovog zakona budu članovi novog zakona o praznicima. Ili, ako se opredijelimo da trebamo imati dva odvojena zakona, za nas je apsolutni prioritet zakon o praznicima BiH, a onda rješavanje i ovog pitanja, ali na način da svi građani BiH imaju jednaka prava“, kazao je Magazinović.
Replicirao mu je poslanik SNSD-a Drago Kalabić koji je kazao da je „tačno, u političkom smislu, da ovo nije vjerska država, ali istovremeno nije ni država nevjernika“.
„U ovoj zemlji postoji ogroman broj vjerujućih ljudi i mislim da se to mora poštovati i uvažavati“, kazao je Kalabić.
Ne mislim, dodao je, da će ateisti biti ugroženi time što će vjernici slaviti svoj vjerski praznik. Zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurević je kazala da je na sjednici Ustavnoprave komisije bila protiv predloženog zakona.
Pojašnjavajući zašto smatra da je ovaj zakon neprihvatljiv, kazala je da se on stavlja naredbodavno u odnosu na entitetske zakone i na zakon Brčko Distrikta.
„ Predlažem da se ozbiljnije pristupi rješavanju ovog problema, da nadležno ministarstvo u koordinaciji s entitetima nađe neke zajedničke datume, dogovore se i dođu s konkretnim prijedlogom“, kazala je Pandurević.
Poslanici hrvatskih stranaka najavili su da će podržati predložena rješenja u prvom čitanju, pravdajući to obavezom poštivanja ugovora s Vatikanom. Rasprava o principima predloženog zakona je okončana, a poslanici će se o njemu izjašnjavati nakom što okončaju raspravu o svim tačkama dnevnog reda.
(Fena)
