Od proglašenja nezavisnosti Kosova, njegova vanjska politika prema arapskom svijetu vođena je borbom za ostvarivanjem diplomatskog priznanja, koja je dovela do različitih rezultata.
Do danas je Kosovo priznalo samo deset zemalja Arapske lige. Dvanaest ih to nije učinilo.
Pored sticanja diplomatskog priznanja, Kosovo ide i na druge oblasti saradnje u oblasti obrazovanja, nauke i tehnologije, kao i ekonomije. Prošlomjesečna posjeta ministra vanjskih poslova Envera Hoxhaja Bliskom istoku i planirani put premijera Hashima Thacija ukazuju na naglasak koji Kosovo daje na ostvarivanje arapske podrške i razvoj bilateralnih odnosa.
Neki međutim postavljaju pitanje da li će akcija Kosova na ostvarivanju priznanja dovesti do konkretnih rezultata.
“Nedavne posjete Bliskom istoku, ali i Africi, ne ukazuju na neku dugoročnu vanjsku politiku Kosova prema tim regionima i njeni efekti se neće vidjeti brzo,” izjavio je Frasher Haxhiu, vanjskopolitički istraživač na Kosovskom institutu za upravu i javnu politiku (KIGAPP).
Vanjska politika Kosova prema regionu izgleda da je zasnovana na islamskom karakteru Kosova — politici za koju neki analitičari kažu da nema dubine i dalekovidnosti.
“Naivno je govoriti da nam je potrebno priznanje arapskog svijeta jer na Kosovu živi muslimanska većina, uzimajući u obzir odnose koji taj dio svijeta ima s ‘neprijateljima Kosova’,” kaže analitičar i novinar Nduke Ukaj.
Ipak, Kosovo je stavilo veliki naglasak na pridruživanje Organizaciji islamske konferencije (OIC), za koje je dobila podršku od jake sile Saudijske Arabije.
Kandidat za doktorat Olsi Jazexhi, koji proučava odnose Kosova s islamskim svijetom, vjeruje da se Kosovo može pridružiti OIC-u i iskoristiti trenutno vodstvo prijateljski orijentirane Turske.
“Kosovo bi trebalo i može se držati OIC-a, posebno danas kad OIC prevodi Turska. Članstvo u OIC-u je pravo Kosova, jer je više od 90% stanovništva muslimansko,” kaže Jazexhi za SETimes, dodajući da će članstvo Kosovu pomoći da postane vidljivo u međunarodnim arenama.
Međutim, ne slažu se svi s tim i postavljaju pitanje da li bi gajenje bližih veza s arapskim svijetom moglo naškoditi putanji Kosova ka zapadnim institucijama, čime bi mu bilo teže učlaniti se u NATO i EU.
“Sjediti sa zemljama koje imaju fundamentalističke i diktatorske režime nije dobar signal za Zapad,” tvrdi Ukaj i dodaje da se Kosovo ne bi trebalo zabrinjavati zbog svog nepriznavanja u arapskom svijetu nakon što su ga priznale moćne zemlje poput SAD-a, Njemačke, Francuske i UK.
Međutim, kakve god da su vrijednosti pridruživanja OIC-u, Haxhiu ističe praktična ograničenja: “Kosovo se ne može pridružiti OIC-u, jer ono nije članica UN-a, što je uslov koji je OIC predvidio u svojoj povelji.”
Ipak, tokom prošlomjesečnog samita OIC-a u Astani u Kazahstanu, gdje je zamjenik premijera Behxhet Pacolli predstavljao Kosovo, Vijeće ministara vanjskih poslova odobrilo je rezoluciju kojom se “poziva države članice Organizacije islamske konferencije da razmotre mogućnost priznavanja Kosova na osnovu svojih slobodnih i suverenih prava, kao i na osnovu svoje nacionalne prakse.”
Lumnije Rifaj, stručnjak u oblasti islamskih studija, kaže za SETimes da nova rezolucija koju je OIC odobrio predstavlja dramatičnu promjenu politike, jer je po prvi put odobrena jednoglasna rezolucija kojom se članice poziva na priznavanje Kosova.
“Ta rezolucija ukazuje na pomak politike prema Kosovu, to bi moglo biti zbog političkih promjena u arapskom svijetu, ali njome se poziva na priznavanje. Važnije je da Srbija još uvijek nije prihvaćena kao posmatrač kad tvrdi da kosovski Muslimani pripadaju u okvire njenih granica,” izjavio je Rifaj za SETimes.
(setimescom)
