Zašto u BiH nema istraga o ljekarskim greškama?

Pomažu jedni drugima pri sudskim sporovima pokrenutim zbog smrti najbližih srodnika, ali vrše i jak utjecaj na zdravstveni sistem u svojim državama kako bi on bio bolji.

Građanski bunt

Ovakvog udruženja nema u BiH iako se i u našoj državi, kao i svugdje u svijetu, dešavaju ljekarske greške. No, o ovoj pojavi uglavnom se šuti, a pacijenti i njihove porodice rijetko se obraćaju sudovima. Jedina presuda koja je posljednjih godina zabilježena protiv nekog ljekara jeste ona koja je izrečena sarajevskom ginekologu zbog uzimanja mita.

– Nažalost, svijest građana o kvalitetu zdravstvenih usluga na koje imaju pravo, a sve to plaćaju, još nije dovoljno razvijena. Još nemamo građanski bunt pa da kažemo ljekaru da nas ne može ucjenjivati prekorednim operacijama i govoriti da to mnogo više košta, da nas naručuju za nekoliko mjeseci i slično.

I to nije samo slučaj u zdravstvenim uslugama nego i u svim ostalim sferama našeg društva. Zato nemamo udruženja koja će štititi interese pacijenta – kaže Ševko Bajić iz Centra za promociju civilnog društva.

Prema Bajićevim riječima, ljekarske komore, kojima bi se trebali obraćati pacijenti, nemaju razvijene mehanizme procesuiranja prijava o nesavjesnom radu nekih ljekara.

– Evropske zemlje za slučajeve anonimnih prijava imaju aktivne telefone ili nađu drugi način za njih, a potom se provede istraga. Kod nas još nijedna ozbiljna istraga nije provedena protiv nekog ljekara za kojeg se otvoreno na klinici ili među pacijentima priča da uzima mito ili da radi nesavjesno. Čak se ne provjeravaju ni one priče koje mediji objavljuju o lošim postupcima ljekara. Nema istraga koje bi pokazale ima li osnovane sumnje u tim pričama – kaže Bajić.

Bolja situacija

Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo, smatra da nema potrebe za osnivanjem udruženja koje bi se bavilo ljekarskim greškama.

– Mi smo u boljoj situaciji nego naši susjedi, jer imamo Zakon o zaštiti pacijenata u FBiH i zato je suvišno praviti takvo udruženje. S druge strane, nemamo zakon o zaštiti ljekara. To govori o našoj humanosti. No, smatram da postoji potreba za osnivanjem udruženja korisnika zdravstvenih usluga, u koje bi se inkorporiralo sve – od potreba pacijenata, eventualne greške i svega ostalog – kaže Kulenović.

Bez prijava o propustima

Ljekarska komora ove godine nije primila nijednu prijavu pacijenata o propustima ili greškama ljekara. Prema Kulenovićevim riječima, uglavnom su im stizale prijave koje su se odnosile na neispunjavanje medicinskih usluga.

– Ljudi su tražili neke usluge, a nisu ih uspjeli ostvariti. Komora im je dala jednu vrstu preporuke i na kraju su uspjeli u svojoj nakani – kaže Kulenović.

Avaz