Jedemo prerađevine od mesa kojem je davno istekao rok!?

Kilogram za marku

Prema
tvrdnjama potrošačkih udruženja iz BiH, ali i regije, najčešće se radi
o mesu starom tri i više godina, a nedavno je u Hrvatsku uvezeno
zaleđeno meso iz Južne Amerike staro čak deset godina.

Glavni
federalni veterinarski inspektor Nermin Smajlagić ističe da, prema
domaćim zakonima, meso ne bi smjelo biti zamrznuto duže od dvije godine
na temperaturi od minus 18 stepeni.

 – Meso zamrznuto više
godina higijenski je ispravno, ali je manje kvalitetno, odnosno manje
nutritivne vrijednosti. U Evropi takvo meso prodaju po 50 posto nižoj
cijeni. U Austriji, naprimjer, kilogram takvog mesa košta jednu marku,
a u BiH ga mogu prodati po četiri eura. Naravno, zato ga i plasiraju na
naše tržište – kaže Smajlagić.
 
Prema njegovim riječima,
zamrznuto meso treba upotrijebiti i prije isteka dvogodišnjeg roka, ali
je moguće da proizvođači samo preštampaju deklaracije i stave novi
datum roka trajanja. No, dodaje da je to teško utvrditi i da je
ostavljeno na savjesti proizvođača hoće li ili neće falsificirati datum.

Prema
riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara
Vladimira Usorca, nekvalitetne mesne prerađevine i hrana uopće uzrok su
velikog broja oboljenja stanovništva, a time u našoj zemlji niko neće i
ne želi da se pozabavi.

– Nema potrebe da se na kobasici koja
košta tri marke stavlja bilo kakva deklaracija, kada svako živ zna da
nijedno meso žive vage ne košta ispod tri marke. Onda je jasno od čega
je ona napravljena. U Njemačkoj takvim kobasicama ne biste smjeli
hraniti ni pse, jer bi se diglo udruženje za zaštitu životinja koje bi
vas optužilo da ih trujete – ocijenio je Usorac.

Kocke leda
 
On je objasnio da svi veliki proizvođači koriste meso uvezeno iz Brazila ili Argentine koje kod nas stiže u kockama leda.

 –
Niko ne kontroliše takvo meso, jer i ne može, zato što stiže u santama
leda. Niko ne zna koliko je staro, niti šta je, zapravo, unutra. Ono se
najčešće prodaje kroz prerađene mesne proizvode, ali nekada i kao
svježe meso. Takvi proizvođači ne vode brigu o zdravlju ljudi. Postoje
i primjeri da vraćaju salame kojima je istekao rok i od njih onda prave
paštete – istakao je Usorac.

Nema zakona

Smajlagić ističe
da je u BiH najveći problem što na deklaracijama mesnih prerađevina
nije navedeno porijeklo mesa od kojeg su proizvedene.

– To je
propust zakonodavaca i neophodno ga je što prije ispraviti. Mušterija
treba sama odlučiti hoće li kupiti proizvod izrađen od svježeg mesa iz
BiH ili od zamrznutog iz Brazila, ali nekome to, očito, nije u interesu
– kaže Smajlagić.

Avaz