Iako je posljednjih godina izbacivanje ćiriličnog pisma iz FBiH tema svih medija, ovo ustavom zagarantovano pismo sve manje se koristi i u Republici Srpskoj (RS), ali o tome se ne govori, navode mediji iz RS."Teško je proći nekim od putnih pravaca u Srpskoj, a da vidite oznaku za restorane, prodavnice, sela ili izletišta ispisana ćirilicom. Ovo govori da je srpski narod zapao u krizu identiteta i da ne poštuje svoj jezik, pismo, kulturu, onako kako to poštuju svi evropski narodi", objašnjava za "Glas Srpske" psiholog i sociolog Aleksandar Milić.
Smatra da je glavni uzrok zašto Srbi ne posvećuju dovoljnu pažnju ćirilici taj što su se nesvjesno počeli udaljavati od svog identiteta i identifikovati sa drugima.
"Srpski narod je zapao u krizu identiteta. Do toga je doveo prvo komunizam, a potom posljednji rat i satanizacija i pravoslavlja i srpskog naroda. Sve to dovelo je Srbe u stadijum kada se stide sebe i vrlo često, nesvjesno, ignorišu i ćirilicu kao izraz vlastitog identiteta", rekao je Milić.
On ističe da je jedini način da se ovaj problem uredi zakonima, kao što se uređuje svuda u svijetu.
"U svim sredinama zakonski se uređuje korištenje službenog pisma, a kod nas, iako je Ustavom garantovano, prepušteno je da ga koristi ko kako hoće", naglasio je Milić i dodao da se propisima treba učiniti da imena firmi budu, ako ništa, bar na dva pisma napisana.
Profesor i književni kritičar Duško Pevulja istakao je da ćirilica u RS jeste u inferiornom položaju u odnosu na latinicu.
"Za to nisu jedino i isključivo mjerilo samo natpisi i nazivi kafića, restorana ili butika. Jača pozicija latinice proizlazi iz toga što globalizacija preuzima danak i po inerciji se preuzima i latinica", smatra Pevulja.
Dodaje da borba za ravnopravniji status ćirilice ne smije biti potkrepljena time da latinica nije srpsko pismo jer je i nju reformisao Vuk Stefanović Karadžić.
"Treba određenim naredbama ili propisima regulisati da natpisi moraju biti na dva pisma kao što se uradilo sa auto-oznakama za gradove", rekao je Pevulja.
Rade Udovičić iz banjalučkog Udruženja za zaštitu ćirilice srpskog jezika "Ćirilica" smatra da je na zaborav ćirilice uticala nemarnost srpskog naroda za svoje vrijednosti.
"Srbi su podložni da kao narod u cjelini prihvataju druge vrijednosti, a da ne čuvaju svoje. Pokušali smo da uputimo inicijativu u skupštinu grada da se ne izdaju upotrebne dozvole za lokale, firme i ugostiteljske objekte, ako njihov naziv nije na ćirilici, međutim, nismo naišli na podršku", rekao je Udovičić.
I dok svi upozoravaju da ćiriličnih oznaka nema u FBiH, iako je ovo pismo u Ustavu ravnopravno sa latiničnim, ništa bolja situacija nije ni u samoj RS. I u krajevima koja se ponose hajdučkom srpskom istorijom, poput Manjače ili Romanije, najveći broj imena restorana i kafana ispisan je latiničnim pismom.
"Pismo predstavlja jezik, a jezik narod. I zato nema naroda bez jezika, a jezika bez pisma. Zalažemo se za poštovanje naše kulture, tradicije, običaja, našeg jezika i pisma", kaže Ivan Stratimirović, predsjednik srpskog udruženja građana "Kultura ćirilice".
Upozorava da je srpska ćirilica istovremeno i veliki dragulj svjetske kulture i da bi za svjetsku civilizaciju bilo pogubno da to pismo nestane.
U Ustavu RS u članu 7. stoji: Službeni jezici RS su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica.
Stručnjaci za jezik navode da je najčešće opravdanje za izbacivanje ćirilice to što navodno stranci ne znaju da je čitaju, što je veoma oborivo objašnjenje.
"Ako stranci ne znaju jezik, onda ne znaju ni latinicu da čitaju. Grcima to ne smeta da koriste svoj alfabet iako žive od turizma i stranaca. Svi natpisi su u toj zemlji napisani na grčkom alfabetu i na engleskom", dodaju.
Bugarska vlada izborila se da jedinstvena evropska moneta, pored latinice i grčkog alfabeta, bude napisana i ćirilicom, i to onako kako se piše na bugarskom, tako da je naziv jedinstvene evropske valute u svim prevodima dokumenata EU na bugarski jezik "evro", a ne "euro". To ujedno znači da sve zemlje u kojima se koristi ćirilica mogu da koriste oblik "evro" kad budu ulazile u EU.
24sata.info
