Obveznici prijavljuju i do 15 puta manji promet

Ove podatke saopćio nam je Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, uz napomenu da bi ubiranje poreza u BiH ipak moglo biti mnogo efikasnije.

– Ako uzmemo u obzir ekonomsku krizu, da su prihodi od indirektnih poreza u padu, da je veliki broj radnika otpušten, da su mnogima umanjene plaće, između ostalog i radnicima u državnim institucijama, ministarstvima, organima uprave na svim nivoima, ljekarima, u  prosvjeti, policiji… veliko je iznenađenje da smo imali toliku naplatu prihoda. Realno je bilo da dođe do pada – kaže Arifović.

Nakaradan sistem   

Šta očekujete ove godine kada su u pitanju prihodi?

– Kriza se nastavlja, dolazit će do sve češćih otpuštanja radnika, smanjenja plaća, a samim time neće biti ni osnova za uplatu poreza i doprinosa. Očekuje nas teška godina, ne znam hoćemo li moći ponoviti rezultat iz prošle.

Zbog čega je u našoj zemlji sistem ubiranja poreza manje efikasan nego u drugim zemljama?

– Prije šest-sedam godina govorio sam da imamo nakaradan porezni sistem. Stvari su se donekle promijenile nabolje, ali, nažalost, ne u obimu kako bismo željeli, jer nije došlo do harmonizacije propisa. Prije svega, još imamo entitetsku poreznu administraciju, entitetske zakone, različitu fiskalizaciju, različite stope u porezu na dohodak, različiti su principi… Sve to otežava primjenu zakona.

Koliko će fiskalizacija popraviti nezahvalno stanje u federalnom budžetu?

– Fiskalizacija bi trebala povećati naplatu svih javnih prihoda, kantonalnih, općinskih, pa i federalnog budžeta. Iako je zakon stupio na snagu, potrebno je donijeti niz podzakonskih akata, pratećih pravilnika za tehničku primjenu. To je posao Ministarstva finansija, a ja se nadam da će konačna primjena početi 1. januara 2010.

Činjenica je da veliki broj obveznika u raznim oblastima rijetko izdaje račune, a naplaćeni  novac ne prikazuje se u poslovnim knjigama. Suština fiskalizacije je knjiženje gotovinskog prometa direktno i na softveru Porezne uprave.

Storniranje prometa

U kojim se djelatnostima najčešće ne prijavljuje stvarni promet?

– Privatna medicinska praksa, pekarska, mesarska, trgovinska, ugostiteljska, frizerska… dakle sve djelatnosti gdje se usluge i roba naplaćuju u gotovini, gdje postoji mogućnost da vlasnici na kraju dana storniraju promet i prikažu ga pet, deset ili 15 puta manjim.

Već godinama zagovarate formiranje državne porezne uprave umjesto entitetskih. Koliko je realno očekivati da se to desi? 

– O tome govorim osam-devet godina. Osim toga, i kada se formirala Uprava za indirektno oporezivanje BiH, bio sam protivnik da se na takav način izvrši podjela na direktne i indirektne poreze. To je neprimjereno, ne znam ni za jedan takav slučaj u svijetu. To je stvar politike, političari u BiH i međunarodna zajednica nisu vršili dovoljan pritisak da se, kao i u svim državama EU i okruženja, razdvoji državna carinska administracija i državna porezna uprava. 

Prinudna naplata u 55.000 slučajeva

Sve je veći broj poslodavaca koje PU evidentira kao dužnike. Kako rješavate taj problem?

– To nas zabrinjava, jer imamo sve veći broj dužnika. Na kraju 2009. imali smo oko 55.000 rješenja o prinudnoj naplati. Tu se nalaze i veliki dužnici, javna preduzeća, državne kompanije, bolnice, općine, ali i oni koji duguju po 100 maraka. Dešava se da poslodavci isplaćuju plaće bez uplate doprinosa, a dugovi se gomilaju. Ako obveznik ima neizmiren dug, blokiramo mu račun.

Dešava se, međutim, da na računima nema novca, pa se ide u prodaju imovine. No, sistem prodaje vrlo je skup i spor, a ta imovina rijetko bude prodata, pogotovo sada zbog krize. Najbolji koncept je sklapanje sporazuma s obveznicima, prema kojem dug, uz zatezne kamate, plaćaju u ratama. Određene kompanije na taj način se izvuku.

Avaz