Studija je rađena na 249 trudnica tokom zadnjih nekoliko mjeseci trudnoće, te se studija nastavila i nakon rođenja djece praćenjem istih. To podrazumjeva nošenje aparata za mjerenje kakvoće zraka od strane trudnica po 48 sati, te podvrgavanje djece testu za mjerenje koeficijenta inteligencije u dobi od pet godina, tj. prije polaska u prvi razred osnovne škole.
Trudnice su živjele u različitim sredinama, i ruralnim i urbanim. Testiranjem koeficijenta inteligencije djece se dokazalo da su djeca koja su u majčinoj utrobi bila izložena većoj koncentraciji smoga, imala i za četiri do pet bodova manji koeficijent inteligencije, što naučnici smatraju dovoljnim za zaključivanje kako je na to uticala količina smoga u zraku kojem su indirektno bili izloženi prije rođenja.
Svoj zaključak, naučnici su objavili u stručnom časopisu “Pediatrics”. Naučnici su u obzir uzeli i pušenje, međutim, majke koje su sudjelovale u studiji su sve bile nepušači, ali se uzela zato u obzir i izloženost pasivnom pušenju. Također se u obzir uzela i izloženost djece smogu nakon rođenja. Čak u 56 posto slučajeva se dokazalo da su djeca bila izložena ekstremnom zagađenju zraka. Uglavnom se radilo o slučajevima u kojima je majka živjela ili uz glavnu cestu ili u blizini autobusnih stanica ili su bile u velikoj količini dodatno izložene pasivnom pušenju.
Već ranije su naučnici dokazali povezanost izloženosti još nerođene djece velikoj količini zagađenog zraka sa povećanim rizikom od obolijevanja od raka, ali i sa umanjenom kilažom novorođenčeta, sporijim razvojem djeteta, te pojavom astme kod djece.
upnt